Bitka na Kosovu polju: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 213.149.51.27 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović
Redak 1:
[[Datoteka:Battle of Kosovo, Adam Stefanović, 1870.jpg|mini|300px|'''Bitka na Kosovu polju (slika [[Adam Stefanović|Adama Stefanovića]] iz [[1870]].)''']]
BITKA ZA MATURALAC
'''Bitka na Kosovu polju''' se vodila [[15. lipnja]]<ref>Bitka je vođena na srpski praznik [[Vidovdan]] koji se slavi 15. lipnja po [[Julijanski kalendar|julijanskom]], a [[28. lipnja]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]].</ref> [[1389]]. godine između ujedinjenih [[Srednjovjekovna Srbija|srpskih]], [[Kraljevina Bosna|bosanskih]] i [[Albanci|albanskih]] snaga<ref>{{eng oznaka}}[http://www.nytimes.com/books/first/v/vickers-serb.html Miranda Vickers, A History of Kosovo]</ref><ref>{{sr icon}}[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]</ref><ref>{{eng oznaka}}[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm Final report of the United Nations Commission of Experts]</ref> protiv [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]], na [[Kosovo polje|Kosovu polju]] oko 5 kilometara sjeverozapadno od [[Priština|Prištine]].<ref>[http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/06/56679477-132f-4def-bcd6-6705a7279e80.html Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo]</ref>
 
== Uvod ==
Bitka za maturalac se odigrala 2015. Na Salzburškom polju. Tijek bitke je odredio buducnost 'III. C kraljevine'.
 
Iz pocetne tri sukobljene strane sukob je eskalirao u sveopci kaos, koj je rezultirao pobjedom Prag-Krakov koalicije predvođene Normabelom III. I Gaycinom malom. Opozicija predvođena Trumpokitom velikim, smatra se najvecim gubitnikom. Nakon uske pobjede PK koalicije, domace stanovnistvo salzburga, izmaltretirano sukobima, pocinilo je pobunu protiv svih te pod vodstvom Traktora VIII pocinilo genocid nad svima ostavljajuci na zivotu samo Gaycinu malu i Krakatu pedercinu.
Nakon pada [[Sofija|Sofije]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] ([[1382]].) i [[Niš]]a u [[Srbija|Srbiji]] ([[1386]].) otvorila su se Turcima vrata u Srbiju. Lazar je pomoću bosanske vojske [[1387.]] godine razbio [[Tursko Carstvo|Turke]] kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona bosanska pobjeda kod [[bitka kod Bileće|Bileće]] ([[1388]].) razjarila je [[Murat I.|sultana Murata I.]] Prvi na udaru bio je knez [[Lazar Hrebeljanović|Lazar]]. Izmirivši se sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], [[Kraljevina Ugarska|ugarskim]] kraljem tražio je i pomoć [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]], bosanskoga kralja. [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko]] mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]]. Njima su se pridružili križari iz Hrvatske pod vodstvom bana [[Ivaniš Horvat|Ivaniša Horvata]]. Na strani balkanskih saveznika su sudjelovali i odredi [[Bugari|Bugara]], [[Vlasi|Vlaha]] i [[Česi|Čeha]]<ref name="bvis235">Ангелов, Д., Чолпанов, Б. ''Българска военна история през Средновековието (X-XV век)'', Издателство на БАН, София 1994, стр. 235</ref>. [[Mađarska]] i [[Poljska]] su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.<ref>Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, [[1985]] [[Budimpešta]], ISBN 963-05-0929-6</ref>
 
== Bitka i njezine posljedice ==
[[Datoteka:Battle of Kosovo, disposition of troops.svg|mini|desno|300px|Raspored vojnih snaga prije bitke na Kosovu polju]]
 
Bitka se odigrala [[15. lipnja]] [[1389]]., na [[Vidovdan]]. U osmanskoj vojsci je sultan [[Murat I.]] upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i [[Bajazid I.|Bajazid]]. Tijek bitke i danas je nejasan; prema jedinim izvorima iz prve ruke - onih sa bosanskog dvora [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] kršćani su odnijeli pobjedu; međutim se zna da su Srbi ubrzo nakon bitke plaćali sultanu danak, iz čega moramo zaključiti da je posrijedi u najboljem slučaju "Pirova pobjeda". U bitci je poginuo turski sultan Murat I.; legenda pripovijeda da ga je ubio srpski junak [[Miloš Obilić]].
 
Također je u bitci poginuo srpski knez (i vladar pretežnog dijela Srbije) Lazar Hrebljanović: Njegova udovica Milica i malodobni sin Stefan su ubrzo nakon bitke sklopili mir s Turcima, priznajući vrhovnu vlast sultana i obvezavši se na plaćanje danka; njihove vojne jedinice su se borile na turskoj strani protiv kršćana u bitkama na Rovinama (1395.) i [[Bitka kod Nikopolja|kod Nikopolja]] (1396.), te u bitci sa Mongolima kod Ankare ("Angore") (1402. god.). Vidjevši u rasulu koji je u Turskoj nastao poslije što su Mongoli teško porazili Turke 1402. godine<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3322011/podlistak.asp "ANGORSKA BITKA 1402. (II. dio) - UGAŠENA TURSKA MUNJA", Marinko Ogorec, "Hrvatski vojnik" broj 332, veljača 2011.]</ref>, priliku da se otrgne od neugodne podložnosti muslimanskim vladarima, Stefan Lazarević 1402. godine raskida vezu sa Turcima, postavši vazal ugarsko-hrvatskom kralju [[Žigmund Luksemburški|Žigmundu Luksemburškom]], čije je vojsku 1396. godine bio pomogao poraziti u važnoj bitci kod Nikopolja.
 
==Vidi još==
*[[Srpski mit o Kosovu]]
== Reference ==
{{izvori}}
 
{{Mrva-bitka}}
 
[[Kategorija:Srpske bitke|Kosovo polje]]
[[Kategorija:Hrvatske srednjovjekovne bitke|Kosovo polje]]
[[Kategorija:Osmanske bitke|Kosovo polje]]
[[Kategorija:Povijest Kosova]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]]
[[Kategorija:Srednjovjekovne bitke|Kosovo polje]]
<!-- vojna povijest srednjovjekovne Bosne -->