Bitka na Kosovu polju: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 213.149.51.27 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Battle of Kosovo, Adam Stefanović, 1870.jpg|mini|300px|'''Bitka na Kosovu polju (slika [[Adam Stefanović|Adama Stefanovića]] iz [[1870]].)''']]
'''Bitka na Kosovu polju''' se vodila [[15. lipnja]]<ref>Bitka je vođena na srpski praznik [[Vidovdan]] koji se slavi 15. lipnja po [[Julijanski kalendar|julijanskom]], a [[28. lipnja]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]].</ref> [[1389]]. godine između ujedinjenih [[Srednjovjekovna Srbija|srpskih]], [[Kraljevina Bosna|bosanskih]] i [[Albanci|albanskih]] snaga<ref>{{eng oznaka}}[http://www.nytimes.com/books/first/v/vickers-serb.html Miranda Vickers, A History of Kosovo]</ref><ref>{{sr icon}}[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]</ref><ref>{{eng oznaka}}[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm Final report of the United Nations Commission of Experts]</ref> protiv [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]], na [[Kosovo polje|Kosovu polju]] oko 5 kilometara sjeverozapadno od [[Priština|Prištine]].<ref>[http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/06/56679477-132f-4def-bcd6-6705a7279e80.html Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo]</ref>
== Uvod ==
Nakon pada [[Sofija|Sofije]] u [[Bugarska|Bugarskoj]] ([[1382]].) i [[Niš]]a u [[Srbija|Srbiji]] ([[1386]].) otvorila su se Turcima vrata u Srbiju. Lazar je pomoću bosanske vojske [[1387.]] godine razbio [[Tursko Carstvo|Turke]] kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona bosanska pobjeda kod [[bitka kod Bileće|Bileće]] ([[1388]].) razjarila je [[Murat I.|sultana Murata I.]] Prvi na udaru bio je knez [[Lazar Hrebeljanović|Lazar]]. Izmirivši se sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], [[Kraljevina Ugarska|ugarskim]] kraljem tražio je i pomoć [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]], bosanskoga kralja. [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko]] mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]]. Njima su se pridružili križari iz Hrvatske pod vodstvom bana [[Ivaniš Horvat|Ivaniša Horvata]]. Na strani balkanskih saveznika su sudjelovali i odredi [[Bugari|Bugara]], [[Vlasi|Vlaha]] i [[Česi|Čeha]]<ref name="bvis235">Ангелов, Д., Чолпанов, Б. ''Българска военна история през Средновековието (X-XV век)'', Издателство на БАН, София 1994, стр. 235</ref>. [[Mađarska]] i [[Poljska]] su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.<ref>Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, [[1985]] [[Budimpešta]], ISBN 963-05-0929-6</ref>
== Bitka i njezine posljedice ==
[[Datoteka:Battle of Kosovo, disposition of troops.svg|mini|desno|300px|Raspored vojnih snaga prije bitke na Kosovu polju]]
Bitka se odigrala [[15. lipnja]] [[1389]]., na [[Vidovdan]]. U osmanskoj vojsci je sultan [[Murat I.]] upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i [[Bajazid I.|Bajazid]]. Tijek bitke i danas je nejasan; prema jedinim izvorima iz prve ruke - onih sa bosanskog dvora [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] kršćani su odnijeli pobjedu; međutim se zna da su Srbi ubrzo nakon bitke plaćali sultanu danak, iz čega moramo zaključiti da je posrijedi u najboljem slučaju "Pirova pobjeda". U bitci je poginuo turski sultan Murat I.; legenda pripovijeda da ga je ubio srpski junak [[Miloš Obilić]].
Također je u bitci poginuo srpski knez (i vladar pretežnog dijela Srbije) Lazar Hrebljanović: Njegova udovica Milica i malodobni sin Stefan su ubrzo nakon bitke sklopili mir s Turcima, priznajući vrhovnu vlast sultana i obvezavši se na plaćanje danka; njihove vojne jedinice su se borile na turskoj strani protiv kršćana u bitkama na Rovinama (1395.) i [[Bitka kod Nikopolja|kod Nikopolja]] (1396.), te u bitci sa Mongolima kod Ankare ("Angore") (1402. god.). Vidjevši u rasulu koji je u Turskoj nastao poslije što su Mongoli teško porazili Turke 1402. godine<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3322011/podlistak.asp "ANGORSKA BITKA 1402. (II. dio) - UGAŠENA TURSKA MUNJA", Marinko Ogorec, "Hrvatski vojnik" broj 332, veljača 2011.]</ref>, priliku da se otrgne od neugodne podložnosti muslimanskim vladarima, Stefan Lazarević 1402. godine raskida vezu sa Turcima, postavši vazal ugarsko-hrvatskom kralju [[Žigmund Luksemburški|Žigmundu Luksemburškom]], čije je vojsku 1396. godine bio pomogao poraziti u važnoj bitci kod Nikopolja.
==Vidi još==
*[[Srpski mit o Kosovu]]
== Reference ==
{{izvori}}
{{Mrva-bitka}}
[[Kategorija:Srpske bitke|Kosovo polje]]
[[Kategorija:Hrvatske srednjovjekovne bitke|Kosovo polje]]
[[Kategorija:Osmanske bitke|Kosovo polje]]
[[Kategorija:Povijest Kosova]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]]
[[Kategorija:Srednjovjekovne bitke|Kosovo polje]]
<!-- vojna povijest srednjovjekovne Bosne -->
|