Milutin Milanković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjeno brkanje krušaka i jabuka, dodan izvor prema HE |
||
Redak 9:
| mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[
| radna_institucija =
| alma_mater = Realna gimnazija u [[Osijek]]u <br/> [[Sveučilište u Beču]]
| doktorski_mentor =
Redak 24:
| fusnote =
}}
'''Milutin Milanković''' ([[Dalj]], [[28. svibnja]] [[1879.]] - [[Beograd]], [[12. prosinca]] [[1958.]]), srpski
Otkrio je da su [[period]]ične promjene [[ekscentricitet]]a [[Zemljina putanja|Zemljine putanje]] i [[Nagib osi|nagiba Zemljine osi]] uzrok dugoročnih [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], to jest nastanka i nestanka [[Ledeno doba|ledenih doba]] ([[Milankovićevi ciklusi]]). Ustanovio je osnovni period od približno 100 000 [[godina]] i sekundarne periode od približno 400 000 i 125 000 godina, u kojima zbog promjene ekscentriciteta Zemljine putanje nastaju značajne promjene primljene količine [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]] ([[insolacija]]) ili [[Sunčeva konstanta|Sunčeve konstante]]. Osim toga našao je i period promjene [[nagib osi|nagiba Zemljine osi]] od približno 41 000 godina ([[Zemljina precesija]]), koji dovodi do smanjenja Sunčeva zračenja u višim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim (geografskim) širinama]]. Po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i Marsu ([[Milankovic (krater)|Milankovic]]) i [[planetoid]] ([[1605 Milankovitch]]). <ref
▲'''Milutin Milanković''' ([[Dalj]], [[28. svibnja]] [[1879.]] - [[Beograd]], [[12. prosinca]] [[1958.]]), srpski i hrvatski [[geofizika|geofizičar]], [[astronom]] i [[Građevinarstvo|građevinski]] [[inženjer]] hrvatskog podrijetla. Srednju školu završio je u [[Osijek]]u (1896.), studij [[građevinarstvo|građevinarstva]] u [[Beč]]u (1902.), gdje je i [[doktor]]irao (1904.). Do 1909. radio kao inženjer u Austriji, zatim kao sveučilišni [[profesor]] u Beogradu, osnivač Katedre za [[Nebeska mehanika|nebesku mehaniku]] na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. Bio je redoviti član [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] od 1924. (potpredsjednik od 1948.), dopisni član [[JAZU]] od 1925.
▲Otkrio je da su [[period]]ične promjene [[ekscentricitet]]a [[Zemljina putanja|Zemljine putanje]] i [[Nagib osi|nagiba Zemljine osi]] uzrok dugoročnih [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]], to jest nastanka i nestanka [[Ledeno doba|ledenih doba]] ([[Milankovićevi ciklusi]]). Ustanovio je osnovni period od približno 100 000 [[godina]] i sekundarne periode od približno 400 000 i 125 000 godina, u kojima zbog promjene ekscentriciteta Zemljine putanje nastaju značajne promjene primljene količine [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]] ([[insolacija]]) ili [[Sunčeva konstanta|Sunčeve konstante]]. Osim toga našao je i period promjene [[nagib osi|nagiba Zemljine osi]] od približno 41 000 godina ([[Zemljina precesija]]), koji dovodi do smanjenja Sunčeva zračenja u višim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim (geografskim) širinama]]. Po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i Marsu ([[Milankovic (krater)|Milankovic]]) i [[planetoid]] ([[1605 Milankovitch]]). <ref> '''Milanković, Milutin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40815] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
[[datoteka:Earth obliquity range.svg|mini|desno|300px|Promjena [[nagib osi|nagiba Zemljine osi]] između 22,1° i 24,5° koja se dešava približno svakih 41 000 [[godina]] ([[Zemljina precesija]].]]
Line 37 ⟶ 36:
[[datoteka:SolarGIS-Solar-map-Croatia-en.png|mini|desno|300px|Krivulje osunčavanja ili [[insolacija|insolacije]] za [[Hrvatska|Hrvatsku]].]]
== Životopis ==
Osam godina škole završio je u [[Osijek|osječkoj]] realnoj [[gimnazija|gimnaziji]]. Pohađao je [[Sveučilište u Beču|Tehničko sveučilište u Beču]], gdje je diplomirao [[građevinarstvo]] [[1902.]] i stekao [[doktor]]at iz [[tehnika|tehničkih]] znanosti [[1904.]], čime je postao prvi doktor tehničkih znanosti u Srba. Kasnije je radio u tada čuvenoj tvrtki Adolfa Barona Pitela ''Betonbau-Unternehmung'' u [[Beč|Beču]]. Gradio je [[brana|brane]], [[most|mostove]], [[vijadukt|vijadukte]], [[akvadukt|akvadukte]] i druge građevine od armiranog [[beton|betona]], u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Milanković je nastavio baviti se građevinarstvom u Beču, do jeseni [[1909.]], kada mu je ponuđena Katedra primijenjene [[matematika|matematike]] na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]], (racionalna [[mehanika]], [[nebeska mehanika]], [[teorijska fizika]]). Godina 1909. označava prekretnicu u njegovom životu. Premda je nastavio baviti se istraživanjem raznih problema u vezi sa primjenom [[Armirani beton|armiranog betona]], odlučio je usredotočiti se na teorijska istraživanja.
| |||