Olovo (BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 94.102.236.26 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 77.78.209.49 |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 141:
U 14. i 15. stoljeću, Olovo je bilo poznati [[rudarstvo|rudarski]] i [[trgovina|trgovački]] centar s unosnom [[carina|carinom]]. Što zbog prestanka eksploatacije [[olovo|olovne]] rude, još više zbog krupnih povijesnih događaja, nacionalna struktura stanovništva mijenjala se kroz protekla stoljeća. Iz 14. stoljeća datira [[crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|crkva Uznesenja BDM]].<ref>*[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=71511 IKA] Kardinal Puljić u Olovu - 300. obljetnica spaljivanja samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije</ref> Najveći dio stanovništva Olova krajem srednjeg vijeka činili su [[Sasi]] kao rudari, te razni trgovci i obrtnici iz [[Dubrovnik]]a i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Upravo na njihovu inicijativu u drugoj polovini 14. stoljeća, dakle u doba [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]], u Olovu je sagrađen [[samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|Svete Gospe]], koji danas predstavlja najstarije Gospino svetište na [[Balkan]]u. Ovaj vjerski objekt i danas je stjecište velikog broja vjernika [[Katoličanstvo|katolika]] iz svih krajeva [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].
Dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]] u Olovu se povećava broj [[Muslimani|muslimanskog]] stanovništva koje početkom 16. stoljeća gradi [[džamija|džamiju]] na lokalitetu današnjag naselja '''[[Gornje Olovo|Gornjeg Olova]]''', a već u 17. stoljeću [[muslimani]] čine tri četvrtine stanovništva u Olovu. Vjerovatno zbog plahovitih planinskih rijeka ([[Bioštica|Bioštice]], što dolazi iz Knežine i Stupčanice iz vrela kod [[Han Pijesak|Han Pijeska]]) koje su u proljeće plavile okolna polja, naselje '''[[Donje Olovo]]''' nastalo je tek u 20. stoljeću. Razvoju Donjeg Olova, odnosno današnje gradske jezgre, nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine, znatno je doprinijela izgradnja pruge [[Zavidovići]]-Olovo-Han Pijesak. To ujedno predstavlja početak planske eksploatacije bogatih olovskih šuma, što i danas predstavlja osnovni privredni resurs.
U Olovu se nalazi svetište [[Gospa Olovska|Gospe Olovske]]<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2003/05-2003/revija/reportaze1.html Svjetlo riječi br.242/2003.] Marko Ešegović: Oživljava svetište Gospe Olovske, svibanj 2003., pristupljeno 22. travnja 2011. </ref><ref>[http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/gospa-olovska/ Franjevački novicijat Gorica - Livno] Gospa Olovska, pristupljeno 22. travnja 2011. </ref>
| |||