Juraj Radojević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: '''Juraj Radojević''' zvani '''Gizdelin''' (17. st. ), hrvatski pisac<ref>[http://imehrvatsko.net/profile/gizdelin_juraj_radojevic Gizdelin Juraj Radojević ], Imehrvatsko.net</re... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Juraj Radojević''' zvani '''Gizdelin''' (17. st. ), [[hrvatska književnost|hrvatski]] pisac<ref>[http://imehrvatsko.net/profile/gizdelin_juraj_radojevic Gizdelin Juraj Radojević ], Imehrvatsko.net</ref>, pučki pjesnik i ratnik iz [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref name="savjetnik">[http://blog.dnevnik.hr/stitch/2005/05/269722/tko-je-komu-ukrao-jezik.2.html ''Tko je komu ukrao jezik?''], Jezični savjetnik, 12. svibnja 2005.</ref>
Rodom je od kneževskoga roda Radojevića od Olova, koje spominje i A. K. Miošić. Jurjevi su predci izbjegli pred osmanskim osvajačima u južne hrvatske krajeve pod mletačkom vlašću. Nastanili su se u Žrnovnici kraj Splita. Malo je poznato o njemu, a o Radojeviću su pisali Vodnik, [[Šime Urlić]] (Juraj Gizdelin imenovan vojvoda g. 1655. U: Građa za povijest književnosti hrvatske. Knj. 9(1920). - str. 196-199.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=030360&Baza=1 Katalog HAZU]</ref>) i Prohaska. U novije vrijeme proučavali su ga don [[Rozario Šutrin]], Vanda Babić i Sanja Knežević.<ref name="Zaradija Kiš"/>▼
Pisao je štokavskim narječjem hrvatskog jezika. Svoj je jezik izrijekom nazvao hrvatskim.<ref name="savjetnik"/> Po junačkim je spjevovima prethodnik [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Djela mu se zasnivaju na povijesnoj literaturi [[Mavro Orbini|Maura Orbinija]]. Spada u krug hrvatskih domoljubnih pisaca koji su tijekom 17. stoljeća širili domoljubni duh među hrvatskim pukom.<ref name="Zaradija Kiš">Antonija Zaradija-Kiš: [http://hrcak.srce.hr/file/49586 Nar. umjet. 45/2, 2008, str. 193-227] Prikazi: Vanda Babić, Sanja Knežević, Gizdelin, Hrvatsko kulturno druştvo "Napredak" – podrużnica Zadar, Zadar 2007., 272 str-</ref>▼
▲Pisao je štokavskim narječjem hrvatskog jezika. Svoj je jezik izrijekom nazvao hrvatskim.<ref name="savjetnik"/> Po junačkim je spjevovima prethodnik [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Djela mu se zasnivaju na povijesnoj literaturi [[Mavro Orbini|Maura Orbinija]]. Spada u krug hrvatskih domoljubnih pisaca koji su tijekom 17. stoljeća širili domoljubni duh među hrvatskim pukom.<ref name="Zaradija Kiš">Antonija Zaradija-Kiš: [http://hrcak.srce.hr/file/49586 Nar. umjet. 45/2, 2008, str. 193-227] Prikazi: Vanda Babić, Sanja Knežević, Gizdelin, Hrvatsko kulturno druştvo "Napredak" – podrużnica Zadar, Zadar 2007., 272 str-</ref>
▲Rodom je od kneževskoga roda Radojevića od Olova, koje spominje i A. K. Miošić. Jurjevi su predci izbjegli pred osmanskim osvajačima u južne hrvatske krajeve pod mletačkom vlašću. Nastanili su se u Žrnovnici kraj Splita. Malo je poznato o njemu, a o Radojeviću su pisali Vodnik, [[Šime Urlić]] i Prohaska. U novije vrijeme proučavali su ga don [[Rozario Šutrin]], Vanda Babić i Sanja Knežević.<ref name="Zaradija Kiš"/>
Bio je pučki pjesnik. Pjesnički stil mu je [[barok|barokni]]. Literarno je skromno pridonio hrvatskoj književnosti, malo se zna o njemu, pa zato često i nije u hrvatskim leksikonima. Ali je hrvatskim književnim povjesničarima skrenuo pozornost na se kao zanimljiv primjerak pučkog stvarateljstva najburnijim godinama hrvatske povijesti kad se oslobađanje od Turaka kao tema isprepletalo s apsolutističkom habsburškom politikom i katoličkom obnovom te s razvijanjem sveslavenskih ideja u kontekstu hrvatske barokne knjiżevnosti. U Padovi su mu tiskane dvije knjige ''Okolišenje i uzetie grada Budima'' (1686. i 1743.) i ''Skazanje vazetja lipoga Biograda'' (1688.). Posvetio je u djelima pozornost [[glagoljica|glagoljici]], naglašavajući njenu važnost kao nezaobilazne hrvatske obrazovne sastavnice.<ref name="Zaradija Kiš"/>
| |||