Dobranje (Cista Provo): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m stanovnici 2011
Redak 10:
|z. širina = 43.559
|z. dužina = 16.908
|brojstan2011 = 161 <ref name="dzs2011"> [http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_0507.html Općina Cista Provo - stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima - popis 2011., www.dzs.hr], preuzeto 9. rujna 2016. </ref>
|brojstan = 378
|gustoća =
|domaćinstva =
Redak 27:
Kroz povijest je bila dijelom starohrvatske župe [[Radobilja|Radobilje]].<ref name="Dobranje"/> 1750. je biskup [[Pacifik Bizza]] zabilježio da je župa Dobranje bila ovisna o glavnom župniku u Katunima, u kapelaniji Ciste. Od 1760. ima svog svećenika. Ipak, 1762. je godine vizitacijom biskupa [[Nikola Dinarić|Nikole Dinarića]] zabilježeno je da su Dobranje ovisne o Katunima, odnosno o župniku iz Radobilje. O Radobilji je ostala ovisna do 1849. godine. ''Organskim dekretom'' nadbiskupije splitsko-makarske su župe na njenom području preorganizirano, pa su tako Dobranje nakon više stoljeća prestale biti u svezi s Radobiljom, a uspostavila se sveza s [[Aržano]]m.<ref name="Dobranje"/>
 
2001. su godine u novoizgrađenu grobnicu u Dobranjama preneseni i pokopani ostatci tijela 133 (sto trideset i troje) smaknutih zarobljenih hrvatskih vojnika, koji su bili većinom iz Imotske krajine, a manjim dijelom iz Hercegovine i Cetinske krajine. To su bili vojnici koje su sredinom 1944. godine partizanske postrojbe zarobile kod [[Aržano|Aržana]], strijeljali u [[Grab (SinjTrilj)|Grabu]] te bacili u jamu Pode, a tijela su im iskopana 1992. godine te su bila od onda na patologiji splitskog KBC-a. 200. je godine u spomen na njih postavljeno spomen-obilježje "Isus pod križem" akademskog kipara Josipa Bosnića.<ref>[http://www.nadbiskupija-split.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=370:dobranje-misa-zadusnica-za-ubijene-hrvatske-vojnike&Itemid=3 Splitsko-makarska nadbiskupija] Josip Šerić: Dobranje Misa zadušnica za ubijene hrvatske vojnike, 5. travnja 2010. </ref><ref>[http://www.hkv.hr/domovini/2-svjetski-rat/8245-dobranje-sv-misa-zadunica-za-136-partizanskih-rtava.html Dobranje: sv. Misa zadušnica za 136 partizanskih žrtava] [[Hrvatsko kulturno vijeće]], 29. travnja 2011. </ref>
 
== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[20012011.]] godine Dobranje su imale 161 stanovnika, prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine su imale 378 stanovnika, dok su prema popis stanovništva iz [[1991.]] godine imalo 473 stanovnika.
 
 
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-20012011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> <ref name="dzs2011" />
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 888900
|crta1 = 100
|crta2 = 50
Line 55 ⟶ 54:
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 393
|p2 = 442
Redak 70:
|p14 = 473
|p15 = 378
|p16 = 161
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
Line 75 ⟶ 76:
 
==Prosvjeta==
Škola u Dobranjama djeluje od 1939. godine. Prvo je radila u privatnoj kući Joze-Đure Vuletića. Djeluje kao područna škola ''"Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića"'' iz [[Cista Velika|Ciste Velike]]. <ref>[http://os-igkovacica-cistavelika.skole.hr/ps_dobranje OŠ Ivan Goran Kovačić, Dobranje] </ref>
 
==Izvori==