Wikipedija

Protestantizam: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kubura (razgovor | doprinosi)
155.232 edits
m uklonjena promjena suradnika 141.138.32.75 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika CommonsDelinker
Redak 1:
{{Kršćanstvo}}
'''Protestantizam''' je općenit naziv za sva [[Kršćanstvo|kršćanska]] vjerska učenja koja su nastalase tijekomodijelila od [[Katolicizam|katolicizma]] nakon [[Reformacija|reformacije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. ReformacijaIzvorno je bila obilježena naglašavanjem vjerovanja u opravdanje po vjeri, u svećenstvo svih svetih, odnosno vjernika i u autoritet [[Biblija|Biblije]]. Redom odbacaju [[Papa#Stav o papi u protestantskim crkvama|autoritet Pape]].
 
Glavne protestantske grupe su:
Protestantske crkve su:
 
* [[Luterani|Evangeličko-luteranske crkve]],
* [[Reformiranereformirane crkve]] (koristi se ponekad termin "kalvinisti"),
* [[Anglikanstvo|Anglikanci]], (za Anglikansku crkvu također se koristi termin "Episkopalna crkva")
* [[Evangeličke slobodne crkve]] sebe ubrajaju u protestantizam, a i vide se kao "nasljednike reformacije". Tu se, primjerice, pribrajaju adventisti, [[baptisti]], [[metodisti]] i [[evanđeosko-pentekostna crkva|evanđeosko-pentekostne crkve]].
 
Pored navedenih glavnih denominacije, nazivom "protestanti" obuhvaćene su i razne manje ili novije vjerske grupe poput [[Anabaptisti|anabaptista]], [[Indenpendentisti|independentista]], [[Kvekeri|kvekera]] (Društvo prijatelja), [[Metodisti|metodista]], [[Pentekostalizam|pentekostalaca]], [[Adventizam|adventista]] i vrlo velikog broja drugih.
Protestantske crkve razlikuju se od slobodnih evanđeoskih crkava (također poznate kao "crkve reformacijske baštine") koje su nastale odvajanjem od protestantskih crkava. Tu se, primjerice, pribrajaju [[adventisti]], [[baptisti]], [[metodisti]], [[pentekostalci]], [[anabaptisti]] i drugi.
 
Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici [[kršćanstvo|kršćanske]] [[konfesija|konfesije]] nastale na [[njemački jezik|njemačkom]] govornom području u vrijeme [[reformacija|reformacije]], pa se stoga povezuju prije svega sa [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i [[Philipp Melanchthon]]om, začetnicima [[Luterani|luteranstva]]; te sa [[Huldrych Zwingli|Huldrychom Zwinglijem]] i [[Jean Calvin|Jeanom Calvinom]] koji su reformaciju započeli u [[Švicarska|Švicarskoj]], i koji su začetnici druge osnovne protestantske grane - [[Kalvinizam|kalvinizma]]. Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je parlament proglasio kralja za poglavara crkve; u narednim desetljećima su anglikanci prihvatili znatne utjecaje protestantske teologije.
Line 52 ⟶ 53:
== Vjerski nauk i osobine ==
 
Protestanti sebe definiraju kao [[Kršćanstvo|kršćane]], a kao kršćane ih priznaju također i [[Katolička Crkva|katolici]] i [[Pravoslavlje|pravoslavni]]. Ispovijedaju svoju vjeru korištenjem [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskog vjerovanja]].
Protestanti ispovijedaju svoju vjeru korištenjem [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskog vjerovanja]], a svaka crkva ima svoje vjeroispovijedanje unutar protestantizma (Augsburško, 39 članaka vjere, Helvetsko i sl.)
 
Obilježja protestantizma su koncentriranost na [[Biblija|Bibliju]] ("''Sola Scriptura''"), te odbacivanje niza dogmi koje je razvilo crkveno učiteljstvo [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Među njima je osobito nauk o oprostima vremenitih kazni u [[Čistilište|čistilištu]]: protestanti inzistiraju da se spasenje postiže samo po vjeri ("''Sola Fide'', također i "samo milošću", "''Sola Gratia''") iu spasenje po Isusu Kristu.
 
Od [[Sakramenti|sakramenata]], protestanti priznaju jedino krštenje i Gospodnju večeru; pri tome u služenju Gospodnje večere (Euharistijueuharistije) kojusudjeluju predvodisvi pastorvjernici, odnosnoa svećenikne samo svećenici - naime protestanti i ne priznaju sakrament [[Sveti red|svećeničkog reda]].
 
Bogoslužje su protestanti od svojega odvajanja od Katoličke Crkve u 16. stoljeću vršili na narodnom jeziku. U protestantskom [[Bogoslužje|bogoslužju]] se uglavnom stavlja naglasak na propovijed i glazbu; euharistijski aspekt je slabije izražen.
Protestanti bogoslužje vrše na narodnom jeziku.
 
ProtestantskeNovije protestantske crkve sadrže i bubnjeve, električne gitare, pojačala i slično kao glazbala korištena tokom bogoslužja. Kod kalvinista nema [[Orgulje|orgulja]] uz propovijed, a u njihovim crkvama nema također ni slika i kipova - tako su i križevi uvijek bez prikaza Isusa ("korpus"). Pored toga, protestantske crkve su uglavnom skromnije i manje kićene od katoličkih ili pravoslavnih, a javnih pokazivanja religioznosti izvan crkvenih prostora ([[proštenje]], [[procesije]]) gotovo da i nema.
 
Američki protestanti su potaknuli nastanak suvremene [[Vjerska tolerancija|vjerske tolerancije]] - te su odabrali da država koju su osnovali ne preferira niti jednu vjeru (ispočetka: niti jednu protestantsku denominaciju, katoličku vjeru se u SAD počelo tolerirati tek mnogo kasnije). U samoj Europi, većina protestantskih crkava je do novijeg vremena bila u uniji sa državom (te je, tipično, kralj bio šef vjerske zajednice; u Danskoj je tako i danas).
U Europi, većina protestantskih crkava su bile državne crkve.
 
Sve protestantske crkve dozvoljavaju kleru ženidbuda se ženi. [[Pastor|Pastore]], odnosnokoji [[svećenik|svećenike]]uglavnom imaju visoko teološko obrazovanje, oslovljavaju ssa "velečasni". Neke od tih zajednica imaju višu službu imenom "[[biskup]]", ali ta služba za njih u pravilu ima samo organizacijski karakter, te ne ispovijedaju vjeru u apostolsku sukcesiju i posebnost biskupskog reda, kakva je karakteristična za katolike i pravoslavne.
 
Anglikanske crkve sačuvale su apostolsku sukcesiju a time i svećenički red (koji se ne smatra sakramentom).
 
Najstarija hrvatska protestantska župa je [[Protestantska reformirana crkvena općina Tordinci]].
 
== Poveznice ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Protestantizam"