|
|pomoć =
}}
'''Gospodarstvo Bugarske''' predstavlja nacionalno gospodarstvo [[Bugarska|Republike Bugarske]]. Riječ je o gospodarstvu koje je između 1945. 1989. bilo centralističko [[Plansko gospodarstvo|plansko]]a bilote je bilo temeljeno na poljoprivredi i industriji. Organizacija je bila po uzoru na Sovjetski Savez, tako da je primjerice postojala kolektivizacija poljoprivrede, državno vlasništvo u industrijskom sektoru, petogodišnji razvojni planovi i sl. Raspadom komunizma i Istočnog bloka nastalajenastala je gospodarska kriza a njezin glavni razlog bila je nekonkurentnost na svjetskom tržištu (slaba produktivnost, zastarjela tehnologija, loša kvaliteta te loše upravljanje i nefleksibilnost velikih poduzeća). Također, država je u isto vrijeme zbog Zaljevskog rata izgubila poslove i imovinu u Iraku i Kuvajtu dok je susjedna Srbija prouzročila ogromnu štetu zbog politike izolacionizma.
To su bili razlozi koji su doveli Bugarsku do gospodarske depresije, velikog pada BDP-a te enormno visokomvisoke inflacijominflacije koja je 1997. godine premašila iznos od 500%. Zbog toga su provedene mnogobrojne mjere koje su uključivale privatizaciju industrije i liberalizaciju agrarne politike što je 1998. dovelo do rasta gospodarstva od 4% i smanjenja inflacije.
Stopa BDP-a po glavi stanovnika je mala u odnosu na europske okvire te stagnira duži vremenski period.
== Raspad komunizma ==
Raspadom komunizma dolazi do zaokreta vanjske trgovine prema zapadnoeuropskim zemljama. Primjerice, do 1990, godine, oko 80% bugarske vanjske trgovine odnosilo se na članice SEV-a, od čega je oko 50% otpadalo na Sovjetski Savez.
Gospodarske i druge reforme dovele su zemlju 2007- godine u članstvo Europske Unije.
Osim tradic. proizvoda po kojima je B. bila poznata (voće i povrće, cvijeće i glasovito ružino ulje) te pšenice, kukuruza i grožđa, sve veće značenje imaju komerc. kulture duhan i suncokret. Također, radi prodora na svj. tržište sve se više proizvode mliječni proizvodi (jogurt, kefir, kozji sirevi) i vina. Stočarstvo je najvažnije u rodopskom području. Među rudnim bogatstvima najvažnija su nalazišta bakra, ugljena, željezne rude, cinka i olova. B. zadovoljava svoje potrebe za el. energijom; polovina se proizvede u termoelektranama, više od 40% u nuklearnim elektranama, a samo 6–8% u hidroelektranama. Ind. je pogođena strukturalnim promjenama gospodarstva; metalurški divovi, po kojima je B. bila poznata i koji su zapošljavali najveći broj radnika, nisu našli mjesta u restrukturiranju ind. jer je prednost dana raznolikoj prerađivačkoj ind.; povećala se nezaposlenost i pao je udio ind. u BND-u. Gl. grane ind. danas su kem. i tekst., slijede metalurgija, prehr., strojarska, elektrotehn., drvna ind. te proizvodnja građev. materijala. Gl. industr. područja su u Sofiji i okolici, te uz Plovdiv, Ruse, Dimitrovgrad, Varnu. U vanj. trgovini B. ima negativnu bilancu. U izvozu najveće značenje imaju kem. i tekst. proizvodi, zatim željezo i čelik, prehr. proizvodi (voće, povrće, mliječne prerađevine) i strojevi. Uvoze se nafta i plin, strojevi i prom. sredstva, kem. i tekst. proizvodi i roba široke potrošnje. Gl. trg. partneri su Rusija (posebice u uvozu), Njemačka, Italija i Grčka. Dobar prom. položaj (Zap. Europa–Bliski istok te Ist. Europa–Egejsko more) i razvijena cestovna i želj. mreža. Gl. luke: Burgas i Varna na Crnome moru, a na Dunavu Ruse. Jedan od oslonaca gosp. razvoja B. je razvoj turizma; kupališni na Crnome moru, lječilišni uz mnogobrojna termalna vrela (više od 500) u unutrašnjosti, zimski u planinama, slikoviti krajolici u Rodopima i Staroj planini, špilje i glacijalna jezera. Bogato kult. naslijeđe uključuje očuvane manastire među kojima je najpoznatiji Rilski.
Od kraja 1980-ih, u preobrazbi socijalističke prema tržišnoj ekonomiji, gospodarska politika usmjerava se na privatizaciju, obnovu poljoprivrede, razvoj turizma, prestrukturiranje industrije i na zaokret vanjske trgovine prema zapadnoeuropskim zemljama (do 1990. oko 80% vanjske trgovine odnosilo se na zemlje SEV-a, od toga oko 50% na SSSR). Gospodarske i druge reforme vodile su članstvu u Europskoj uniji (2007), a preostao je niz ekonomskih problema koji se ogledaju u velikom udjelu siromašnog stanovništva (22%) i stopi nezaposlenosti od približno 12% (2013). Javni dug iznosi 18,4% BDP-a (2013).
Godine 2013. ostvaren je BDP u vrijednosti od 54,4 milijarde USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 7460 USD. U sastavu BDP-a vodeći je uslužni sektor (63%), a potom slijede industrija (30,3%) i poljoprivreda (6,7%). U industriji prevladava proizvodnja tekstila, odjeće i obuće, željeza, čelika, kemikalija, strojeva, hrane, duhana i dr. U raznovrsnoj poljoprivrednoj ponudi posebnost je proizvodnja ruža i ružina ulja. Vrijednost izvoza ostvarenoga 2013. bila je 27,9 milijarda USD, a uvoza 32,8 milijarda USD. Vodeći su vanjskotrgovinski partneri Njemačka, Italija, Turska i Rusija.
== Gospodarstvo ==
Osim tradicionalnih proizvoda po kojima je Bugarska poznata (voće, povrće, cvijeće, ružino ulje, pšenica, kukuruz i grožđe), sve veće značenje imaju komercijalne kulture kao što su duhan i suncokret. Također, zbog prodora na svjetsko tržište, sve se više proizvode mliječni proizvodi (jogurt, kefir, kozji sirevi) i vina.
=== RudarstvoStočarstvo === ▼Stočarstvo je najvažnije u rodopskom području.
=== Rudarstvo ===
Među rudnim bogatstvima, najvažnija su nalazišta bakra, ugljena, željezne rude, cinka i olova.
=== Industrija ===
Bugarska industrija bila je pogođena strukturalnim promjenama gospodarstva. Tako su se primjerice metalurški divovi po kojima je zemlja bila poznata te koji su zapošljavali najveći broj radnika, nisu našli u procesu restrukturiranja. Razlog tome bila je prednost koju je imala raznolika prerađivačka industrija. To je uzrokovalo povećanje nezaposlenosti te smanjenje udjela industrije u nacionalnom BDP-u.
Danas su glavne grane bugarske industrije kemijska i tekstilna industrija a slijede ju metalurgija, proizvodnja građevinskih materijala te prehrambena, strojarska, elektrotehnička i drvna industrija. Najveća industrijska područja su u Sofiji i okolice te uz Plovdiv, Ruse, Dimitrovgrad i Varnu.
==== Vojna industrija ====
=== Turizam ===
Jedan od oslonaca bugarskog gospodarstva je turizam. Na Crnom moru je razvijen kupališni dok je lječilišni smješten u unutrašnjosti uz mnogobrojna termalna vrela (kojih Bugarska broji preko 500). Također, tu je i zimski turizam u planinama.
Zemlju krase i slikoviti krajolici u Rodopima i Staroj planini, špilje i glacijalna jezera. Bogato kulturno nasljeđe uključuje očuvane manastire među kojima je najpoznatiji Rilski.
== Međunarodni odnosi ==
|
