Stjepan Miletić: razlika između inačica

'''Stjepan Miletić''' ([[Zagreb]], [[24. ožujka]] [[1868.]]. - [[München]], [[8. rujna]] [[1908.]].), bio je [[Hrvati|hrvatski]] kazališni [[intendant]], [[redatelj]], kazališni [[kazališna kritika|kritičar]] i književnik.

Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu [[1868.]] godine u plemićkoj obitelji Stjepana Miletića.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/66994 Enver Ljubović: Plemićka obitelji Miletić i njihovi grbovi], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Studirao je [[Filozofija|filozofiju]] u [[Beč]]u a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]], [[11. veljače]] [[1894.]] godine, proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo [[električna struja|električnu rasvjetu]], obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni intendanta HNK preselio je, [[14. listopada]] [[1895.]] godine, kazalište u novu zgradu.<ref>[http://www.hnk.hr/hro-kazalistu/o_kazalistupovijest/povijest/povijest HNK: Povijest: O kazalištu], preuzeto 1430. siječnja 20122017.</ref> Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta.<ref name="Dubravko Jelčić">[[Dubravko Jelčić]]: ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 312.</ref> Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama.<ref name="Dubravko Jelčić" /> Svoj rad na usavršavanju jezika te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog teatra prikazao je u memoarskoj ali i analitočkoj knjizi ''Hrvatsko glumište'' iz [[1904.]] godine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=48078 Proleksis enciklopedija: Miletić, Stjepan], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Autor je nekoliko [[drama]] i [[libreto|libreta]]. S pravom nosi titulu ''utemeljitelja hrvatskog glumišta''. Bio je starješina ''Saveza hrvatskih sokolskih društava''. Zagrebu je poklonio [[Petar Preradović|Preradovićev]] spomenik.<ref name="Znameniti Hrvati">''[[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]] 925.-1925.'', Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925.", ur. [[Emilij Laszowski]], Zagreb, 1925., str. 191.</ref><ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=21172 Grad Zagreb: Idemo u kazalište], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref> Njegov sin [[Oktavijan Miletić]] bio je pionir i doajen [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i jugoslavenske) kinematografije te vrsni snimatelj<ref>[http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=86 Filmski programi: Miletić Oktavijan], preuzeto 14. siječnja 2012</ref> koji je režirao prvi hrvatski zvučni film ''[[Lisinski (1944)|Lisinski]]''.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/film/61152/Digitalno-restauriran-prvi-hrvatski-zvucni-film-Lisinski.html Tportal.hr: Digitalno restauriran prvi hrvatski zvučni film - 'Lisinski'], preuzeto 14. siječnja 2012.</ref>

Umro je u Münchenu [[8. rujna]] [[1908.]] godine a tijelo mu je preneseno i sahranjenopokopano na [[Mirogoj]]u [[13. rujna]] [[1908.]] godine.<ref name="Znameniti Hrvati" />

== Djela ==

=== Posmrtno ===

== Izvori ==