Mostarac

<div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|left|25px]] <span class="plainlinks">Ostavite mi novu poruku [http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=User_talk:Mostarac&action=edit&section=new OVDJE]</div>

 

* '''[http://enciklopedija.hr/ Hrvatska enciklopedija]''' {{citat2|Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije profesionalno je uređivana enciklopedija besplatno dostupna i komunikacijski otvorena svojim čitateljima (korisnicima). Za razliku od otvorenih mrežnih enciklopedija, koje teže donijeti sve o svemu, u profesionalnim enciklopedijama nalazimo sređeno i usustavljeno znanje o onome što je najvažnije. Danas, kada se broj izvora znanja umnožio, količina informacija silno povećala, ali se njihova relevantnost i pouzdanost smanjila, profesionalne enciklopedije postale su neka vrsta vodiča koji sređuje i sistematizira ukupno znanje te čuva leksikografske standarde. One daju korpus relevantnog, usustavljenog i pouzdanog znanja koje je takvo jer ih rade vrhunski stručnjaci. [...] Mrežna Hrvatska enciklopedija temelji se na knjižnom (tiskanom) izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine, glavni urednici kojega su bili Dalibor Brozović (1–3. svezak), August Kovačec (4–7. svezak) i Slaven Ravlić (8–11. svezak). U tom je izdanju na ukupno 9272 stranice velikog enciklopedijskog formata objavljeno 67 077 članaka (s ukupno 1 059 000 redaka), sa 17 000 crno-bijelih priloga i 504 stranice priloga u boji. Ta je enciklopedija rezultat rada 1070 autora, uglavnom vanjskih suradnika. Na pojedinim svescima surađivalo je 20 do 30 radnika Zavoda i 300 do 400 vanjskih suradnika. U tom je smislu Hrvatska enciklopedija izraz intelektualne sposobnosti naše sredine, prije svega njezine znanstvene zajednice, te povezanosti i integriranosti leksikografa u tu zajednicu. Ona nastavlja veliku enciklopedijsku tradiciju koju je institucionalizirao Leksikografski zavod, kakvu imaju velike europske zemlje i tek neke srednje i manje, a obilježile su je opće enciklopedije: od nedovršene Hrvatske enciklopedije (5 svezaka, 1941–45, glavni urednik Mate Ujević), Enciklopedije Leksikografskog zavoda (7 svezaka, 1955–64, glavni urednici Marko Kostrenčić, Miroslav Krleža i Josip Protega) do Opće enciklopedije (8 svezaka, 1977–82, glavni urednik Josip Šentija).}}