Inačica od 2. prosinca 2016. u 20:00 uredi Hmxhmx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.444 edits m uklanjanje izmjene 4818743 suradnika 141.138.18.58 (razgovor) ← Starija izmjena		Inačica od 24. ožujka 2017. u 22:51 uredi ukloni ovu izmjenu Cvicang (razgovor \| doprinosi) 1.465 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 23: DNK nije jedinstvena [[molekula]], nego par molekula koje su međusobno povezane [[vodik]]ovim vezama i organizirane tako da su njihovi lanci međusobno [[komplementarnost\|komplementarni]] i [[antiparalelnost\|antiparalelni]], od početka do kraja. Svaki se lanac DNK sastoji od građevnih jedinica zvanih nukleotidi kojih u DNK ima 4 vrste: [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[gvanin]] (G) i [[timin]] (T). Te osnovne komponente nukleinskih kiselina mogu biti polimerizirane bilo kojim redom. Između dva lanca, svaka baza jednog može biti sparena s komplementarnom bazom drugog lanca i to tako da se adenin s dvije vodikove veze uvijek spaja s timinom i obrnuto te citozin uvijek s gvaninom preko tri vodikove veze i obrnuto. Tako dobivamo moguće kombinacije: A+T, T+A, C+G, G+C. U rijetkim se situacijama događa krivo sparivanje, npr. kad timin prijeđe u svoj enolni oblik, a [[citozin]] u imino oblik. Dvolančana struktura DNK omogućava jednostavan mehanizam za [[replikacija DNK\|replikaciju DNK]]: lanci [[DNK]] se odvajaju poput patent- zatvarača i tako se otvaraju prema brojnim nukleotidima u okolini. [[Enzimi]] stvaraju novi lanac tražeći komplementarnu bazu u okolini te grade novi lanac DNK. Naravno, baza na starom lancu određuje koja će baza biti na novom lancu da se očuva komplementarnost. Tako stanica završava replikaciju s dvije kopije svoje DNK. DNK sadrži [[gen\|genetsku]] informaciju koju nasljeđuju potomci. Ta informacija određena je redoslijedom parova baza. Lanac DNK sadrži gene, područja koja reguliraju gene i područja koja nemaju nikakvu funkciju ili imaju funkciju za koju još ne znamo. Geni se mogu shvatiti kao ''kuharica'' ili ''program'' organizma. Redak 174: U nekim se virusima DNK javlja u nezavojitom jednolančanom obliku. Zbog mnogih mehanizama popravka DNK-a u stanici koji djeluju samo na uparenim bazama, u virusa koji nose jednolančani DNK genomi mutiraju učestalije. Takve se vrste mnogo brže prilagođavaju i odupiru [[izumiranje\|izumiranju]]. Rezultat ne bi bio zadovoljavajući u kompliciranijim i spororeplicirajućim organizmima, što bi moglo objasniti zašto ti virusi nose jednolančani DNK. Molekule DNK-a se kod različitih [[biljke\|biljaka]] i [[životinje\|životinja]] razlikuju po veličini. Najmanji broj nukleotida ima DNK [[virus (biologija)\|virusa]] (samo nekoliko tisuća), molekula DNK-a [[bakterije]] sadrži nekoliko milijuna nukleotida, dok kod [[čovjek]]a taj broj prelazi nekoliko milijardi nukleotida. Dvolančanu DNK označavamo s dsDNS (double-stranded DNA). == Povijest istraživanja DNK == Line 189 ⟶ 191: == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == *[https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Jezgra_i_organizacija_nasljedne_tvari%5B3%5D.ppt Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu] ''Jezgra i organizacija nasljedne tvari'', slajd 11, Stupnjevi kondenzacije DNK

Deoksiribonukleinska kiselina: razlika između inačica