Frajkori: razlika između inačica

'''Frajkori''' (od njem. ''Freikorps'') su bili dragovoljačke vojne postrojbe u [[Austrijska vojska|austrijskoj vojsci]]. Frajkori su bili uglavnom [[pješaštvo]] i [[konjaništvo]].<ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20340 Hrvatska enciklopedija] ''frajkori'' (pristupljeno 29. ožujka 2017.)</ref><ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/21968/ Proleksis] ''frajkori'' (pristupljeno 29. ožujka 2017.)</ref>

Prvi frajkori pojavili su se sredinom 17. stoljeća. Osobito im je broj narastao u 18. stoljeću i početkom 19. stoljeća, tijekom [[Revolucionarni ratovi|revolucionarnih]] i [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] (1790.–1813.). Sredinom 18. stoljeća ustrojen frajkor baruna [[Franjo Trenk|Franje Trenka]]. Potkraj 18. stoljeća frajkore se novači iz redova [[izbjeglica]] radi borbe protiv Osmanskog Carstva. Novačeni po južnoslavenskim zemljama. Djelovali su pri graničnim pukovnijama (slavonski i bosanski frajkori). Turopoljska četa vojevala je i pod zapovjedništvom bana [[Jelačić]]a. Postojali su frajkori još revolucionarne [[1848. u Europi|1848.]] i u borbama za [[Zaposjedanje BiH 1878.|oslobođenje BiH]] 1878., a posljednji frajkori u austrijskoj vojsci postojali su 1920-ih radi borbe [[protusovjetska intervencija|protiv sovjetske]] Crvene armije i Poljske u Šleskoj.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/><ref name="Proleksis"/> Nacionalnosti unovačene u frajkore bili su Nijemci, Mađari, Poljaci, Litavci, Hrvati, Srbi, Slovenci, ali i Albanci, Turci, Tatari i Kozaci.

Njemačke i srpske frajkore iz Bosne i Beogradskog pašaluka su Habsburzi naselili u južnu Ugarsku u Vojvodinu da bi učvrstili svoje granice na novoosvojenim zemljama prema Turcima. Naseljavanje Austrijanaca i Nijemaca u "seobama Švaba" nije bila politika germanizacije, nego praktična politika vođena državnim i trgovinskim interesima zbog čega su dovodili koloniste, trgovce, obrtnike, kvalificirane nadničare i frajkore.<ref>(njem.)[https://d-nb.info/95422695x/04 Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. Die Stationen eines Völkermords (Donauschwäbisches Archiv)]. vom Arbeitskreis Dokumentation. von Georg Wildmann (Autor), Hans Sonnleitner (Autor), Karl Weber (Autor). Taschenbuch – 1. Januar 1998, DNB, Katalog der Deutschen Nationalbibliothek {{pdf}} </ref>