Feničani: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 4867640 suradnika LaRueSansJoie (razgovor) |
|||
Redak 13:
Feničane se smatra prvim mediteranskim narodom, koji je počeo graditi lađe podobne za plovidbu.
Oni su stvorili novi tip lađe, koji se kasnije upotrebljavao isključivo za ratne svrhe. Čamci Egipćana bili su skoro isto toliko široki kao i dugi, a piroge [[Babilon]]aca bile su cilindrična oblika, puke košare obložene blatom. Mogle su se upotrebljavati kao ratni brodovi, ali u suštini to su bile trgovačke lađe. Feničani su pak sasvim napustili stari uzor. Gradili su sasvim duge i uske brodove, koji su uslijed toga bili mnogo brži nego bačvaste lađe, u kojima su njihovi susjedi sporo plovili duž obala svojih širokih rijeka. Konkretnog dokaza, kojim
Oni su osnovali kolonije u svakom dijelu Sredozemnog mora. I [[Cadiz]] u [[Španjolska|Španjolskoj]], i [[Marseille]] u [[Francuska|Francuskoj]], i većini gradova na [[Sardinija|Sardiniji]] i [[Korzika|Korzici]], i Kartaga na sjevernoj obali Afrike, sve su to bile feničke naseobine mnogo prije nego što su pripadale Grcima i Rimljanima. Imamo pouzdanih dokaza, da su Feničani prošli kroz Herkulove Stupove (moderni [[Gibraltar]]) mnogo prije nego se tko drugi odvažio na tako dalek put. Ima isto tako vjerodostojnih dokaza, da su plovili do Scilly Islands, na jugu Engleske, i tamo mijenjali mediteransku robu za [[kositar]] iz Cornwalla. Čudnovato je, da im, nikad nije bilo dopušteno stupiti na englesko tlo, jer su uživali vrlo loš ugled. Velšani su radije s njima trgovali na neutralnom (i po svoj prilici nenastanjenom) zemljištu. Inače bi njihovi poslovni prijatelji iz daleke zemlje, kao zaključak poslovanja, oteli njihove žene i kćeri, da ih zatim
Malo ima podataka kako su bile opremljene feničke lađe na ovim putovanjima. Čini se, da su Feničani u početku bili zadovoljni s onim čudnovatim jarbolom, koji je poznat iz egipatskih slika, a koji je sličio na izvrnuto slovo V. Budući da su oni redovno plovili u smjeru vjetra (pojam o krstarenju protiv vjetra je sjevernjački izum mnogo kasnijeg datuma), takav jarbol je bio posve dovoljan za njihove potrebe, iako nije mogao biti tako pouzdan kao jarbol napravljen iz jedne grede. Ponekad su upotrebljavali dva jedra i to jedno s lijeve, a drugo s desne strane križa na jarbolu. No slike mnogo novijeg datuma, slike kasnije rimske ratne lađe, sagrađene po originalnom feničkom uzoru, pokazuju, da su oni postepeno napustili dvostruki jarbol za obični. I dalje su ostali kod četvrtastog jedra, ali su katkad znali podići mali jarbol s jedrom na prednjem dijelu broda, da bi mu tako povećali stabilnost i olakšali upravljanje.
|