Derventa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 194:
{{glavni|Povijest Dervente}}
U petom stoljeću prije Krista prostore sjeverne Bosne, ujedno i šire derventsko područje, naseljavala su ilirskopanonska plemena ([[Oserijati]], [[Dicioni]]). Spomenuta plemena pokoravaju rimski legionari nakon čega počinje asimilacija zatečenog stanovništa te uključivanje cijelog prostora u rimsku provinciju [[Ilirik]].
Kao posjed potomaka bana Borića, derventski kraj je u sklopu Ugarskog kraljevstva od druge polovice jedanaestog stoljeća, a u sastav
Osmanlije nakon osvajanja Dobora organiziraju doborsku nahiju, kojoj daju status vojne krajine i tako će biti sve do osnivanja sandžaka u [[Slavonija|Slavoniji]]. Između 1717. i 1737. je dio uskog pojasa u Bosanskoj Posavini pod habsburškom vlašću.
Nakon odlaska [[Osmanlije|Turaka]] s područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grad Derventa, postaju dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]].
Grad je bio u sklopu [[Vrbaska banovina|Vrbaske]] i [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavenskoj kraljevini]], a nakon toga, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u sastavu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Danas je dio RS, u sklopu BiH.
=== Domovinski rat na derventskom području ===
| |||