Prilikom izglasavanja spomenute Deklaracije zastupnici [[SDP|SDP-a]] napustili su sabornicu, ne želeći sudjelovati u donošenju te odluke.<ref>http://www.hic.hr/dom/387/dom05.htm</ref>
Prije ključne sjednice, Račan je predložio svoj amandman Vladimiru Šeksu, predsjedniku Ustavne komisije i višestranačke radne skupine koje su pripremale strateške zakone i deklaracije. Glasio je da se Hrvatska proglasi suverenom i samostalnom državom i da se pokrene postupak razdruživanja, ali i da se istovremeno pokrene i postupak udruživanja u novi savez jugoslavenskih republika. Šeks je odbio amandman uz obrazloženje da nakon 70 godina definitivno izlazimo iz Jugoslavije pa nećemo sada ponovno ulaziti u novu. Odredba Ivice Račana bila je imperativno oblikovana. Tako bi Hrvatska zajedno s odlukom o razdruživanju, ne da bi mogla nego bi morala pokrenuti postupak udruživanja, što bi bilo stvaranje ustavnog temelja za uspostavu nove Jugoslavije. Motiv Ivice Račana bila je nevjerica u hrvatske snage, u predsjednika Franju Tuđmana i HDZ. Račanova procjena je bila oblikovana pod dojmom snage Srbije i JNA i smatrao je da su međunarodne silnice stvarale prejak otpor tome da se Hrvatska odcijepi, te su se Račan i SDP stoga odlučili za nekakvu oklijevajuću opciju. Vjerojatno je radio strah od razdruživanja i posljedica razdruživanja. Račan, Ivan Matija i ostali SDP-ovci na sastanku skupine prije glasovanja objasnili su da će biti protiv i naveli razloge, to jest da Hrvatska nema potporu Europe ni svijeta te da ako Hrvatska proglasi osamostaljenje, da će u svijetu to biti ocijenjeno kao jednostrani akt odcjepljenja i da Hrvatska ne će biti prihvaćena ni priznata, pa su u SDP-u bili za očuvanje jugookvira. Pred 365 zastupnika u Saboru Šeksova je komisija pripremila dokumente o suverenosti i nezavisnosti. Tad se javio Račan i iznio prijedlog naglašavajući da je "savez samostalnih država onaj oblik rješenja jugoslavenske državne krize koji je za većinu republika prihvatljiv, a u interesu je hrvatskog naroda i državni interes RH". Dio zastupnika SDP-a i socijalista Ž. Mažara demonstrativno je napustio sabornicu. Dio je ostao na glasovanju. Ostalo je njih 49 i od toga je njih 48 glasovalo protiv, a za neovisnot RH glasovao je samo jedan zastupnik SDP-a - [[Marko Vlašić Čiče]] iz Čare na Korčuli.<ref>Razgovor [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]] za Večernji list i uvodnik [[Davor Ivanković|Davora Ivankovića]]: [http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/sdp-nije-vjerovao-u-hrvatsku-samostalnost-htjeli-su-trecu-jugoslaviju ''SDP nije vjerovao u hrvatsku samostalnost - htjeli su treću Jugoslaviju!''], Službene stranice HDZ-a, 25. lipnja 2014. Pristupljeno 1. svibnja 2017.</ref>
Pred 365 zastupnika u Saboru Šeksova je komisija pripremila dokumente o suverenosti i nezavisnosti. Tad se javio Račan i iznio prijedlog naglašavajući da je "savez samostalnih država onaj oblik rješenja jugoslavenske državne krize koji je za većinu republika prihvatljiv, a u interesu je hrvatskog naroda i državni interes RH". Dio zastupnika SDP-a i socijalista Ž. Mažara demonstrativno je napustio sabornicu. Dio je ostao na glasovanju. Ostalo je njih 49 i od toga je njih 48 glasovalo protiv, a za neovisnot RH glasovao je samo jedan zastupnik SDP-a - [[Marko Vlašić Čiče]] iz Čare na Korčuli.<ref>Razgovor Vladimira Šeksa za Večernji list i uvodnik Davora Ivankovića: [http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/sdp-nije-vjerovao-u-hrvatsku-samostalnost-htjeli-su-trecu-jugoslaviju ''SDP nije vjerovao u hrvatsku samostalnost - htjeli su treću Jugoslaviju!''], Službene stranice HDZ-a, 25. lipnja 2014. Pristupljeno 1. svibnja 2017.</ref>
Danas se dan donošenja ovih dviju odluka slavi kao [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] - nacionalni blagdan Republike Hrvatske.
