Antisemitizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Izmjene su napravljene na osnovu engleske wikipedije |
m Jedino što je točno izmjenjeno jest godina objave tog pamfleta... |
||
Redak 1:
'''Antisemitizam''' je [[neprijateljstvo|neprijateljski stav]] prema [[Židovi]]ma, u obliku vjerske, nacionalne, socijalne ili rasne nesnošljivosti.<ref name='HE'>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3110 Hrvatska enciklopedija: Antisemitizam], ažurirano: 10.10.2012., pristupljeno: 23. srpnja 2014.</ref> Pojam antisemitizam prvi je put upotrijebio [[Wilhelm Marr]] u pamfletu "
== Pojam ==
Redak 35:
Moderni antisemitizam temelji se na teoriji da su Židovi inferiorna rasa. Židov je Židov, ne poradi svoje religije, već zato jer je to karakteristika njezine/negove krvi/genetike. Pojam arijski prvi put je upotrebljen u rasnim teorijama 19. stoljeća. Jedan od istaknutijih rasnih teoretičara, [[Arthur de Gobineau]] (1816-1882), koristio je [[antropologija|antropologiju]], [[lingvistika|lingvistiku]], i [[povijest]], kako bi formulirao teoriju u kojoj bi pripadnost određenoj rasi objasnila gotovo cjelokupnu ljudsku djelatnost kroz povijest. U svom Eseju o nejednakosti ljudskih rasa, Gobineau je tvrdio da su francuski aristokrati superiorni u odnosu na francuski narod zahvaljujući samoj činjenici da su čisti Arijci (Indoeuropljani). Presudni povijesni događaji determinirani su željeznim zakonom pripadnosti određenoj rasi, a ljudska je sudbina uvjetovana prirodom i izražena kroz rasu. Povijest pokazuje da su sve civilizacije potekle od bijele rase, a dragulj ove rase su [[Arijska rasa|Arijci]] ([[Indoeuropljani]]), koji su preživjeli kao superiorna rasa. Upozorio je, pak, da miješanje Arijaca (Indoeuropljana) s drugim rasama prijeti samom njenom opstanku.
Židovi su bili optuženi za ozbiljnu ekonomsku krizu iz [[1873]].
Prema kraju stoljeća, europske političke stranke, posebice u Njemačkoj, počinju upotrebljavati antisemitizam u svojim političkim programima/platformama.
Godine [[1879]]., povjesničar [[Heinrich V. Treitschke]]
Filozof Eugen Karl Dihring napisao je, 1881. godine, Židovsko pitanje je rasno, moralno i kulturno pitanje, gdje raspravlja o tome da Židovi uzrokuju njemačko propadanje i da oni konstituiraju 'proturasu', koju ni konverzija, a ni asimilacija, nisu u mogućnosti promijeniti. Dihring je posjedovao značajan utjecaj među sveučilišnim studentima.
|