Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 363 bajta ,  prije 2 godine
bez sažetka
'''Chiquito''' (Chiquitano, Xiquitano), pleme ili plemena američkih Indijanaca naseljeno poglavito u [[Bolivija|Boliviji]] i susjednom predjelu [[brazil]]ske države [[Mato Grosso]], jezična porodica [[chiquitoan]]. U Brazilu žive na dva rezervata Terra Indígena Chiquitano da Baia Grande u općinima [[Porto Esperidião]], [[Cáceres]], [[Pontes e Lacerda]] i [[Vila Bela da Santissima Trindade]]; Drugi rezervat je Fortuna, također u općini Vila Bela da Santissima Trindade <ref>[http://www.cimi.org.br/?system=news&action=read&id=926&eid=309 Cimi]</ref>. Populacija im iznosi negdje do 42,000 (1991 Adelaar) u Boliviji i oko 2.400 u Brazilu. Kroz povijest asimilirali su mnogobrojne manje plemenske skupine. Jezik im ima nekolio dijalekata i čini posebnu porodicu [[chiquitoan]] unutar velike porodice [[Macro-Ge]] <ref>[http://198.62.75.1/www3/ethno/Boli.html Bolivia]</ref>.
 
Chiquito-područje nekad se prostiralo sve od gornje [[Guaporé]] na sjeveru i pa na jug do brijegova na sjevernoj obali rijeke [[Otuquis]], te od rijeke San Miguel na zapadu do rijeke [[Paraguay]] na istoku. [[Kultura]] im je bila [[lov]]ačko-[[ribari|ribarska]]. Svoje ime koje na španjolskom označava ''djecu'', dobivaju zbog malenih ulaza u njihove kolibe, u koje se moglo ući tek na koljenima i laktovima. Čikito-Indijanci bili su ratoboran narod, a služili su se i otrovnim strijelama. Neka plemena imala su dobru lončariju i jednostavna tkanja. [[kanu]]e nisu imali. [[Monogamija]] je bila namijenjena običnom puku, dok su poglavice imale pravo na više žena.
== Plemena i dijalekti ==
=== Tao dijalekt ===
Tao dijalekt govorio se u misijama Santa Ana, San Rafael, San Miguel, San Ignacio, San Juan, Santiago, Santo Corazón, i Concepción. Plemena koja su se njime služila su Arupareca, Bazoroca, Booca, Boro, Pequica, Piococa, Puntagica, Quibiquica, Tañopica, Tabiica, Tao, Tubacica, Xuberesa, i Zamanuca.
 
== Izvori ==