Crijevni živčani sustav: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
{{radovi}}
'''Crijevni živčani sustav''' (enterični živčani sustav) je dio [[autonomni živčani sustav|autonomnog živčanog sustava]] koji upravlja [[probavni sustav|probavnim traktom]].
Crijevni živčani sustav je samostalan, ali značajnu ulogu i utjecaj na njegov radu imaju ostali dijelovi autonomnog živčanog sustava, parasimaptikus i simpatikus.
Redak 36:
Ti primarni senzorni neuroni u spletu stvaraju spojeve (sinapse) sa motoričkim neuronima i interneuronima (najčešći neurotransmiter je acetilkolin ili tvar P).
Aksoni motornih živaca iz ganglija ulaze u kružni ili uzdužni sloj mišićnih vlakana stijenke crijeva te prolaze uz mišićne i intersticijske Cajalove stanice. Jedan motorni neuron čini se da aktivira više motornih vlakana. Crijevni živčani sustava ima vlastita inhibicijska i ekscitacijska motorna vlakna, te motorna vlakna obično sadrže i spore i brze molekule neuroprijenosnika. Predominantni ekscitacijski neuroprijenosnici su acetilkolin (brzi) i tvar P (spori), dok su inhibicijski brzi NO ([[Dušikov(II) oksid|dušikov monoksid]]), spori VIP (vazointestinalni peptid) i [[ATP]] (brzi) i beta-nikotinamid adenin dinukleotid (spori).
Interneuroni unutar crijevnog živčanog sustava spajaju neurone iste funkcionalne ili različite funkcionalne skupine. Važni su za lokalnu komunikaciju (nekoliko milimetara ili centimetara unutar stijenke crijeva) ili dio su lokalnog odgovora oslobađanjem acetilkolina ili dušikovog monoksida. Posebna skupina interneurona su intestiofugalni neuroni.
Posebna skupina glija stanica čini se da ima ulogu u moduliranju neurona crijevnog živčanog sustava.
[[Kategorija: Živčani sustav]]
| |||