Sinj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m rev. na 6. srpnja 2017. |
||
Redak 22:
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_naziv =
| gradonačelnik =
| gradska naselja = [[Bajagić]], [[Brnaze]], [[Čitluk (Sinj)|Čitluk]], [[Glavice]], [[Gljev]], [[Jasensko]], [[Karakašica]], [[Lučane]], [[Obrovac Sinjski]], [[Radošić (Sinj)|Radošić]], Sinj, [[Suhač]], [[Turjaci]], [[Zelovo (Sinj)|Zelovo]]
| samoupravne jedinice =
Line 41 ⟶ 42:
Sinj je u Hrvatskoj i šire prepoznatljiv po [[Sinjska alka|Sinjskoj alci]], viteškoj igri koja se u Sinju održava od početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], u znak pobjede nad [[Osmansko Carstvo|turskim osvajačima]].
== Povijest ==
===Antika===▼
▲=== Antika ===
Ovo je područje naseljeno još od [[neolitik]]a, a u [[Antika|antičko]] su doba u njegovoj blizini bila dva važna lokaliteta, [[Rimsko Carstvo|rimski]] grad ''Colonia Claudia Aequum'' u današnjem selu [[Čitluk (Sinj)|Čitluku]], kojega je, vjerojatno, osnovao car [[August]] kao ''oppidum civium Romanorum''. Među raznim spomenicima tu su otkriveni glasoviti kip Hekate ([[Dijana|Dijane]]) i [[Heraklo]]va glava, koji se čuvaju u arheološkoj zbirci [[Franjevci|franjevačkoga]] samostana. Zanimljivo je da se u tome gradu rodio rimski vojskovođa Sekst Minucije Faustin, koji je ugušio ustanak [[Židovi|Židova]] i [[135.]] godine razorio [[Jeruzalem]]. Na najjužnijem rubu Sinjskoga polja leži pak gradić [[Trilj]], prozvan po negdašnjome ''Tiluriumu'' (i ''Pons Tilurii''), koji se nalazio na mjestu današnjega Garduna, neko vrijeme sjedištu rimske VII. legije, a potom pomoćnih postrojba.
=== Doseljavanje Hrvata ===
Nije poznato kad su se [[Dolazak Hrvata|Hrvati točno doselili]] u Cetinsku krajinu, ali bizantski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]], u poznatome djelu ''[[O upravljanju carstvom|De administrando imperio]]'' (''O upravljanju carstvom'') među [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatskim upravnim jedinicama]] navodi i Cetinsku županiju.
Ispod stare se tvrđave vremenom razvilo naselje koje se u spomenicima spominje i kao Cetina, po obližnjoj [[Cetina|rijeci]], ali se poslije na nj potpuno prenijelo ime staroga grada, Sinja, kako je ostalo do danas. Grad Sinj bio je od konca [[13. stoljeće|13 stoljeća]] u rukama moćnih [[Knezovi Zrinski|bribirskih knezova Šubića]], a sredinom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] potpada pod vlast [[Nelipići|Nelipića]].
=== Osmanska vlast ===
Godine [[1516.]], kako se čini, definitivno ga osvajaju [[Osmansko Carstvo|Turci]]. S vremenom je izgubio nekadašnju važnost te se pretvorio u gradić na putu koji je iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] vodio na more. Povratkom vlasti [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] [[1648.]] godine na [[Klis]], Sinj zadobiva staru važnost jer stječe ulogu posljednje turske predstraže prema mletačkim posjedima. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja oslobađanja od turske vlasti, napokon [[25. rujna]] [[1686.]] novi [[providur]] [[Girolamo Cornaro]] s oko 7000 boraca zauzima sinjsku tvrđavu.
=== Mletačka vlast i bitka pod Sinjem ===
[[Datoteka:Alkari Dvadeseta obljetnica formiranja OSRH 280511 18.jpg|230px|minijatura|desno|Alkari]]
{{glavni|opsada Sinja 1715.}}
Zbog loših uvjeta i stalnog turskog zuluma za vrijeme njihove vlasti, osulo se domicilno stanovništvo, te mletačke vlasti nastoje primamiti stanovništvo iz zapadne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], što im i uspijeva. Najmasovnija se [[Seoba Hrvata iz Rame 1687.|seoba]] zbila [[1687.]] godine, pod vodstvom franjevaca iz samostana [[Prozor-Rama|Rame]].<ref>[http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5359&Itemid=5 300. obljetnica slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor (1715.-2015.)], Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja</ref>
U [[kolovoz]]u [[1715.]] godine Turci pokušavaju ponovno zavladati Sinjem te ga drže pod dugotrajnom [[opsada Sinja 1715.|opsadom]]. O događajima iz tog vremena postoji svjedočanstvo u pisanom obliku na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]], tzv. "Dnevnik opsade Sinja". Prema njemu, tog kolovoza 1715. godine, hrabri puk Sinja i Cetinske krajine ispisao je najslavnije stranice svoje povijesti. Nakon teške opsade, u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Turci su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost. Za sobom su ostavili oko 10.000 poginulih i golem ratni plijen.
Od samog su početka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]], čija je slika svo vrijeme opsade bila u tvrđavi, kamo je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[
U čast veličanstvene pobjede nad Turcima, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].
[[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] iz [[1718.]] godine cijela se Cetinska krajina s Podinarjem našla kao cjelina i konačno raskrstila s Turcima. Od tada pa sve do [[1797.]] godine, tj. do propasti Mletačke Republike, ostaje pod mletačkom upravom. Razdoblje mletačke vlasti smatra se periodom bezperspektivnosti, iako se zahvaljujući pojačanom prometu i trgovini s Bosnom grad počeo polako gospodarski razvijati. Iz stare i za život neprikladne tvrđave naselje se premješta na ravnicu ispod Kamička do Žankove glavice. Tu se grade crkva, samostan i prve stambene trgovačke kuće.
=== Austrija i Napoleon ===
Sporazumom [[Napoleon]]a i [[Habsburška Monarhija|Austrije]] [[17. listopada]] [[1797.]] godine preko noći je ukinuta Mletačka Republika i njezini posjedi. Napoleon je prepustio mletačke posjede Austriji i već u srpnju iste godine stižu prve austrijske trupe u Cetinsku krajinu. Time je počela prva austrijska okupacija [[Dalmacija|Dalmacije]], koja će potrajati osam godina. Iznesene narodne zahtjeve da se Dalmacija združi s Hrvatskom, austrijski dvor nije htio uvažiti. Godine [[1798.]] uvedena je prva osnovna škola u Sinju.
Line 76 ⟶ 75:
Godine [[1854.]] u Sinju je otvorena prva javna [[gimnazija]] u Dalmaciji s [[hrvatski]]m kao nastavnim jezikom. Utemeljila ju je splitska Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja. [[Franjevačka klasična gimnazija u Sinju|Franjevačka gimnazija]] je dobila ime ''Javno više hervatsko gimnazije u Sinju pod upravom oo. franjevaca Presvetog Otkupitelja''. Danas ta gimnazija održava nastavu za klasični i jezični gimnazijski smjer.
Radi povoljnog strateškog položaja Sinj postaje značajno vojno središte u Dalmaciji. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] gospodarskim jačanjem grada, koje se zasniva na trgovini s bližom i daljom okolicom, grad se povezuje [[Željeznica|željeznicom]] sa [[Split]]om, a mostovima preko Cetine s ostalim krajevima krajine i Bosnom. Godine [[1898.]] grad pogađa veliki [[potres]], koji nanosi značajnu štetu. Godine [[1914.]] grad
===Sinj u Kraljevini SHS===▼
▲=== Sinj u Kraljevini SHS ===
Porazom Austrije u ratu stvara se nova državna zajednica [[1918.]] godine, [[Kraljevina SHS]]. Nova država pod prevlašću dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] nije ni izdaleka ispunila narodna očekivanja. Kada je [[1928.]] godine izvršen atentat na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u Narodnoj skupštini u [[Beograd]]u, u Sinju je odgođeno trčanje Alke. Alkari su s momcima pošli na sprovod ubijenoga predsjednika [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a u [[Zagreb]]. U razdoblju između dva rata u samoj varoši Sinju razvija se vrlo živ i bogat kulturni život. Osnivaju se dvije amaterske kazališne skupine, pjevački zborovi s većim brojem članova, dvije limene glazbe te filharmonijski orkestar, a kroz realnu i klasičnu gimnaziju odgaja se veliki broj domaćih intelektualaca. Zbog ljubavi za [[konjički sport]] i radi poticanja razvoja [[konj]]arstva u Cetinskoj se krajini organiziraju svake godine konjičke utrke. Danas u Sinju djeluju konjički klubovi Alkar i Alamo (Brnaze).
=== Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F016230-0010A, Bersaglieri in Jugoslawien.jpg|240px|minijatura|desno| Pokret talijanske biciklističke kolone prema Sinju 1941.]]
Veći dio Drugoga svjetskog rata grad Sinj i obližnja naselja su proveli pod vlašću vojnih snaga [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] što ustaša i domobrana što talijanskih i njemačkih vojnika. Shodno tome režim koji je podržavao državni sustav NDH rezultirao je time da Sinj postane jedno od središta širenja ideje o [[NOB]]-u ali i čestim odmazdama režima NDH prema stanovništvu grada i okolice.
Snage XX. divizije NOV su 25. listopada 1944. oslobodile Sinj.<ref name="Stulli-122">Iz povijesti Dalmacije (str. 122.) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3</ref>
Grad Sinj je u [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo sa 509 stanovnika koji su bili borci. A sa šireg područja u borbama je poginulo je 1338 sudionika NOB-a od čega i 143
U koncentracijskim logorima završilo 479 stanovnika sinjskog kraja od čega se većina nije nikada vratila svojim kućama..<ref name="Stulli-123">Iz povijesti Dalmacije (str. 123.) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3</ref>
=== U socijalističkoj Hrvatskoj ===
==Zemljopis==▼
===
Garnizon JNA ponio se u Sinju gore nego što su napravili talijanski i njemački okupatori. Pucao je na grad gdje je bio smješten. 25. kolovoza 1991. iz sinjske mjesne vojarne i one u Kukuzovcu JNA je u 12.45, tijekom napada na vojarnu, zapucala po Sinju iz svekolikog oružja. Istog su dana ujutro JNA i velikosrpski pobunjenici napali Vrliku. Poginulo je nekoliko gardista, desetak je ranjeno, o civilnim žrtvama prvotno nije bilo informacija.<ref>Frano Baras: [http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2016/08/18/f-baras-iz-hrvatske-prije-25-godina/ Iz Hrvatske prije 25 godina], Hrvatsko nebo, 18. kolovoza 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref>
▲== Zemljopis ==
Sinj je grad u Zagori. Leži na sjeverozapadnom rubu Sinjskoga polja. Nalazi se na 320 m nadmorske visine. Rijeka Cetina sa istočne i sjeverne strane obilazi grad. 15 km sjevernij od Sinja se nalazi planina [[Dinara]] (1831 m). [[Kamešnica]] se nalazi 10 km sjeveroistočno, preko Cetine. Svilaja se nalazi 8 km zapadno, preko brda Plišivice (986 m). Na jugozapadu se nalazi brdo Visoka (890 m). Udaljen je 36 [[kilometar|km]] od [[Split]]a. Dalje prema jugu Od [[Jadran]]a ga razdvaja planina [[Mosor]] (1339 m). Središte je [[Sinjska krajina|Sinjske]] i [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]].▼
[[Datoteka:Alka - cannon.jpg|230px|minijatura|desno|Pucanj topa iznad Sinja]]
===
▲Sinj je grad u Zagori. Leži na sjeverozapadnom rubu Sinjskoga polja. Nalazi se na 320 m nadmorske visine. Rijeka Cetina sa istočne i sjeverne strane obilazi grad. 15 km sjevernij od Sinja se nalazi planina [[Dinara]] (1831 m). [[Kamešnica]] se nalazi 10 km sjeveroistočno, preko Cetine. Svilaja se nalazi 8 km zapadno, preko brda Plišivice (986 m). Na jugozapadu se nalazi brdo Visoka (890 m). Udaljen je 36 [[kilometar|km]] od [[Split]]a. Dalje prema jugu Od [[Jadran]]a ga razdvaja planina [[Mosor]] (1339 m). Središte je [[Sinjska krajina|Sinjske]] i [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]].
=== Klima ===
Sinj ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]]. [[Zima|Zime]] su oštre i hladne, posebno jutra, kada se temperatura zna spustiti ispod -10 stupnjeva. Ljeta su vruća kada se temperatura zna dignuti povrh +40 stupnjeva, dijelom i zbog toga što se grad nalazi u kotlini. Iz istog razloga je Sinj zimi jedan od hladnijih,ljeti jedan od vrućih gradova.
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Alkarski Momak portrait.jpg|230px|minijatura|desno|Alkarski momak s puškom kremenjačom na lijevom ramenu, a na glavi zapeškirena crvena kapa urešena kitama.]]
=== Popis 2011. ===
Po popisu stanovništva 2011. godine grad Sinj ima 24.826 stanovnika. Po narodnosti 98,88% stanovnika grada Sinja su [[Hrvati]], a 96,31% po vjerskom opredjeljenju su katolici.<ref name="popis 2011"/>
=== Popis 2001. ===
[[Hrvati]] predstavljaju većinsko stanovništvo grada Sinja prema službenom popisu iz [[2001.]] godine.
=== Popis 1991. ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Sinj}}
Line 143 ⟶ 145:
Po novom ustroju općina u RH općina Sinj se drastično smanjila, jer su iz njenog sastava proizašle druge općine: [[Vrlika]], [[Hrvace]], [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Dicmo]] itd.
==
U procesu nastajanja je gospodarska zona Kukuzovac.<ref>[http://www.gzk.hr/ Gospodarska zona Kukuzovac]</ref>
Središte grada poznato je po velikom broju [[kafić]]a,
== Poznate osobe==
Line 157 ⟶ 154:
* [[Mirko Božić]], [[književnik]]
* [[Ivica Buljan]], kazališni redatelj
* [[Vice Buljan]], načelnik crvene općine 1940. godine<ref>Marinko Perić: "Sinj i Cetinska krajina u borbi za slobodu", Turističko društvo "Cetinska Krajina", Turist biro "Alkar", Sinj 1974.</ref>
* [[Mojmir Čačija]], [[umjetnički voditelj Klape Sinj]]
* [[Anđeo Dalla Costa]], [[svećenik]] i [[Pravo|pravnik]]
* [[Mladen Delić]], [[sport]]ski [[novinar]]
* [[Ivan Filipović Grčić]], svećenik i književnik
* dr. Tihomil Radja (ekonomski i politički analitičar, publicist)
* [[Ivo Filipović Grčić]], umjetnik
* [[Marko Grčić]], književnik
Line 177 ⟶ 174:
* [[Boris Ljubičić]], dizajner
* fra [[Ivan Marković]], književnik
* fra [[Jozo Milošević]], provincijal franjevaca konventualaca
* fra [[Josip Olujić]], [[Paleontologija|paleontolog]]
* [[Siniša Pavić]], pisac i scenarist
* [[Milka Podrug Kokotović]], [[glumica]]
* [[Vedran Runje]], [[Vratar (nogomet)|nogometni vratar]]
* [[Goran Sablić]], nogometaš
* [[Ante Sesardić]], pravnik
* [[Dražen Sesardić]], predsjednik Vrhovnog suda SR Hrvatske, hrv. proljećar
* [[Stipe Sikirica]], kipar
* fra [[Josip Ante Soldo]], [[Znanost|znanstvenik]]
Line 190 ⟶ 191:
* [[Dušan Žanko]], [[povjesničar]]
== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Akar 1.jpg|mini|280px|Alkar gađa u metu]]
=== Sinjska alka ===
{{glavni|Sinjska alka}}
Sinjska alka je naziv viteške igre koja je poznata cijelom svijetu.Trči se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza izvodi u Sinju. Sudionik alke (alkar) mora na konju u punom galopu kopljem pogoditi središte malog željeznog kruga koji se zove alka, a koji se nalazi na visini od oko 3,2 m iznad tla. Alkari i alkarski momci mogu biti samo punoljetni muškarci rođeni u Cetinskoj krajini.<ref>[http://www.alka.hr/adrustvo.html Viteško alkarsko društvo]</ref> Danas alka privlači veliki broj [[Turizam|turista]] i veliku medijsku pozornost.
=== Ostale znamenitosti ===
[[Datoteka:Alka topview.jpg|230px|minijatura|desno|Pogled na Sinj za vrijeme Sinjske alke]]
* [[Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske]], u kojoj se nalazi zlatom i srebrom okrunjena [[Gospa Sinjska|slika Majke Božje]].
* Drvored kestena posađen u ulici koja je alkarsko trkalište. Drvored je posađen na početku Prvog svjetskog rata u spomen na novake koji su poslani na ratište (broj stabala je isti kao i broj tih unovačenih vojnika).
* Nadgrobna [[stela]], koji predstavlja dječaka koji se igra loptom. Reljef se nalazi u Vrličkoj ulici. Smatra se da je reljef iz rimskog doba i datira iz [[1. stoljeće|1.stoljeća]], ali nije iz grada Sinja već je donešen sa jednog lokaliteta kod Trilja, nekih 13 km od Sinja.
* Stari Grad - [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] utvrda na brdu iznad samog Sinja, sa zavjetnom crkvom na vrhu.
* Kamičak -
==Školstvo==▼
▲== Školstvo ==
* [[Franjevačka klasična gimnazija u Sinju|Franjevačka klasična gimnazija]]
* srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića
* tehnička i industrijska škola Ruđera Boškovića
* glazbena škola Jakova Gotovca
* Opća gimnazija "Dinko Šimunović" u Sinju
* OŠ
* OŠ
* OŠ
* OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski, Han
==Kultura==▼
▲== Kultura ==
* '''Glazbena škola Jakova Gotovca''' - osnovana 1959.
* '''KD Brnaze''' - U KD-u djeluju dvije sekcije:
Redak 235:
* '''[[Klapa Sinj]]''' - pod vodstvom maestra [[Mojmir Čačija|Mojmira Čačije]] od [[1980-ih]] godina proslavlja grad Sinj i klapsko pjevanje diljem svijeta i Hrvatske, osvajajući brojna domaća i međunarodna priznanja. Predsjednik: Ante Milun.
* '''[[Gradska glazba Sinj]]''' - jedna je od glavnih aktera Sinjske alke, kao i svih važnijih događaja u Cetinskoj krajini. [[2012.]] godine glazba slavi 150 godina postojanja i jedan je od najstarijih limenih orkestara u RH. Sudjelovala je na brojnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu, te osvajala različite nagrade i priznanja. Dirigent: Grgo Grubišić, predsjednik: Miloš Balić.
*
* [[Klape Gospi Sinjskoj|'''Klape Gospi Sinjskoj''']], festival marijansko-duhovne klapske pjesme
* '''Sinjski Kulturni Urbani Pokret (S.K.U.P.)''' - neprofitna udruga građana osnovana 2004. godine s ciljem poticanja i unapređenja kulture življenja mladih. Tokom godine organizira razne događaje za mlade (koncerte, projekcije filmova, književne večeri, predavanja, radionice, itd.), a van Sinja je poznata po dugogodišnjoj organizaciji festivala alternativne kulture, '''S.A.R.S.'''-a (Sinjski amaterski rock susret). Voditelj i predsjednik: Ante Bilić. <ref>[http://www.skup-sinj.hr/home/ http://www.skup-sinj.hr/home/]</ref>
== Šport ==
[[Datoteka:23 Runje.JPG|200px|minijatura|desno|Vedran Runje]]
* [[NK Junak]] - nogomet
Line 256 ⟶ 258:
* Balotaška (boćarska) liga
* Konjički klub
* Aeroklub Sinj
* Biciklistička udruga "Vlaji - Sinj"
== Mediji ==
* [[HIT radio]], glas Sinja i Cetinskog kraja
== Gradovi i općine prijatelji ==
* {{ZD|I|ITA}} [[Montemarciano]] ([[Italija]])
* {{ZD|I|ITA}} [[Sansepolcro]] ([[Italija]])
Line 274 ⟶ 275:
* {{ZD|B|BIH}} općina [[Prozor-Rama]] (od [[2012.]])
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.sinj.hr Službena stranica]
* [http://www.visitsinj.com/ Turistička zajednica grada Sinja]
Redak 286:
* [http://www.kbk-knez.hr/ Kickboxing klub Knez Sinj]
{{Portal Hrvatska}}
{{Portal Europa}}
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Sinj
Line 309 ⟶ 306:
{{Naselja grada Sinja}}
{{GiO SDŽ}}
Line 315 ⟶ 311:
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Marijanska svetišta]]
| |||