Wikipedija

Jugoslavenska narodna armija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklanjanje izmjene 4977899 suradnika 46.188.144.181 (razgovor)
Nema sažetka uređivanja
Redak 30:
Partizanske snage pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] preimenovane su krajem II. svjetskog rata u Jugoslavensku armiju (JA); da bi 1951. godine nastavila ta vojska postojati kao Jugoslavenska narodna armija (JNA).
 
JA je branila suverenitet i teritorijalni integritet [[Jugoslavija|Jugoslavije]]; u završnim borbama protiv Nijemaca i njegovih snaga na kraju [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] – među kojima su bile i oružane snage [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] – uspostavila je kao dio pobjedničkih [[Saveznici|savezničkih]] snaga vlast nad cjelokupnim teritorijem ranije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], te nad dijelom etničkog hrvatskog i slovenskog teritorija koji je nakon prvog svjetskog rata bio pripao [[Italija|Italiji]]; ti su teritoriji danas dijelovi Hrvatske i [[Slovenija|Slovenije]]. U postupku uspostavljanja kontrole nad teritorijem Jugoslavije počinile su snage JA cijeli niz ratnih zločina protiv civila i zarobljenih neprijateljskih vojnika – od [[Pokolj na otoku Daksi|pokolja na otoku Daksi kod Dubrovnika]] u listopadu 1944. do zločina na [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburgu]] i [[Križni put (1945.)|Križnom putu 1945]].
 
Početkom [[1990-ih]] godina je JNA – čiji je zapovjedni kadar bio nadproporcionalno popunjen etničkim Srbima – u cijelosti preuzela ulogu instrumenta agresivne [[Velika Srbija|velikosrpske]] politike i odigrala ključnu ulogu u agresiji na Republiku Hrvatsku u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Razdoblje prikazivanja da je posrijedi doista "jugoslavenska" a ne srpska vojska dovršeno je [[Raketiranje Banskih dvora|raketiranjem Banskih dvora]] u Zagrebu 7. listopada 1991., kojemu je očiti cilj bio ubijanje novoizabranog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], tadašnjega hrvatskog predstavnika u predsjedništvu Jugoslavije (i kasnijeg predsjednika RH) [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] i tadašnjeg premijera Jugoslavije (i također Hrvata) [[Ante Marković|Ante Markovića]], koji su u vrijeme napada imali sastanak u Banskim dvorima: dan nakon tog pokušaja ubojstva hrvatskog političkog vodstva, proglasio je Hrvatski sabor osamostaljenje od Jugoslavije, donošenjem [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]].
 
==Povijest==
Line 52 ⟶ 50:
 
===1980.-1990.===
U rano proljeće [[1981.]] ''JNA'' je, prvi puta u svojoj povijesti, oružano intervenirala na prostoru SFRJ, kada je uporabom borbenih sredstava i strahovitom demonstracijom sile, te provedbom neproglašenog izvanrednog stanja, uz civilne žrtve prekinula [[albanci|albanske]] demonstracije na [[Kosovo|Kosovu]]. <ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html Branko Mamula Slučaj ''Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000.g.'']</ref> Nakon tih događaja, na Kosovu je formiran ''52. korpus'' kroz koji će, na zapovjednim mjestima, proći brojni visoki časnici ''JNA'' što su [[1990-ih]] slijedili politku [[VelikaFederalne Srbija|Velike Srbije]]Jugoslavije i provodili je diljem prostora nekadašnje [[SFRJ]], poput [[Blagoje Adžić|Blagoja Adžića]], [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], također i generali Dragoljub Ojdanić i Nebojša Pavković (optuženi za ratne zločine pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]), itd. Oružano interveniranje ''JNA'' na Kosovu je potaklo spekulacije, u zemlji i svijetu, kako bi ''JNA'' mogla preuzeti vlast u zemlji nakon što se sustavna kriza, poslije ''Titove'' smrti, nadalje komplicirala. <ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/489/11.html Branko Mamula Slučaj ''Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000.g.'']</ref>
 
''"Na XII. Kongresu SKJ (1982.) u Centralni komitet SKJ ušlo je 16 aktivnih generala. Tisuću časnika bilo je u svakom času na raznim političko-partijskim dužnostima izvan redovnog vojnog ustroja, ostvarujući na taj način kontrolu nad civilnim insitucijama i zadovoljavanje političkih i materijalnih interesa JNA, koja je kontrolirala i mnoge državne funkcije pa je tako 14 generala i admirala bilo postavljeno za veleposlanike SFRJ u drugim zemljama. Prvo kolektivno Predsjedništvo SFRJ (od svibnja 1980. godine, nakon Titove smrti, do 1984. godine), koje je prema Ustavu imalo funkciju vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, brojilo je osam članova, a svi su bili pričuvni generali ili pukovnici".''<ref> [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/prvi/03.html Ozren Žunec ''"Rat u Hrvatskoj 1991.-1945.g''.]</ref>
Line 71 ⟶ 69:
* 3. VO sa sjedištem u Skoplju koju je činio ostatatak Srbije, Crna Gora, Kosovo i Makedonija
 
Paralelno kako se JNA preustrojavala i spremala za rat<ref>Marijan, 2008., str. 121, ''"razvoj samohodnog višecijevnog lansera raketa Orkan"''</ref>, u Srbiji početkom rujna [[1987.]], nakon 8. sjednice ''Centralnog komiteta SK Srbije'' Milošević preuzima potpunu vlast u Srbiji, generali JNA su bili sumnjičavi prema Miloševiću i njegovoj politici.<ref>Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., str. 391, ISBN 953-6045-22-2</ref> No, već sredinom [[1988.]] godine, po svjedočenju generala [[Veljko Kadijević|Veljka Kadijevića]], armijski je vrh nudio ''Miloševiću'' da, uz podršku ''JNA'', postane novi premijer [[SFRJ]]. <ref> Veljko Kadijević, ''"Moje viđenje raspada:Vojska bez države",'' ''Politika'', Beograd, 1993.g.</ref> Potkraj [[1980-ih]] pojačava se politička srbizacijafederalizacije ''JNA'' te ona početkom [[1990-ih]] postaje oruđe [[Velika Srbija|velikosrpsk]]e politike srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i sudjeluje u [[Ratuspostavljanju uustavne Sloveniji|agresijikontrole nanad Sloveniju]],celokupnom [[Domovinskiteritorijom rat|agresiji na Hrvatsku]] i [[Rat u BiH|agresiji na Bosnu i Hercegovinu]].SFRJ
 
U knjizi "Slučaj Jugoslavija", objavljenoj [[2000.]] godine u [[Podgorica|Podgorici]], [[Branko Mamula]] potvrđuje kako je armijski vrh [[SFRJ]] planirao i izvodio aktivnosti koje su za cilj imale uspostavu vojne diktature (državnog udara) u ''Jugoslaviji'' i to znatno prije negoli su sjeverozapadne republike pale u ruke "nacionalistima", pa i prije nego što je u ''Srbiji'' kormilo preuzeo Milošević:▼
 
▲U knjizi "Slučaj Jugoslavija", objavljenoj [[2000.]] godine u [[Podgorica|Podgorici]], [[Branko Mamula]] potvrđuje kako je armijski vrh [[SFRJ]] planirao i izvodio aktivnosti koje su za cilj imale uspostavu vojne diktature (državnog udara) u ''Jugoslaviji'' i to znatno prije negoli su sjeverozapadne republike pale u ruke "nacionalistima", pa i prije nego što je u ''Srbiji'' kormilo preuzeo Milošević:
''"Poznato je da je JNA, barem njezin značajan dio, do posljednjeg trenutka ostao čvrsto na pozicijama komunizma i čvrste jugoslavenske federacije. No, kako se opcija čvrste federacije u svojoj biti poklapala s najvažnijim ciljevima miloševićevskog velikosrpstva ("svi Srbi u jednoj državi") sasvim je razumljivo da je JNA ubrzo postala i njegovom snažnom braniteljicom".''<ref>[http://www.hrz.hr/aktiv/zivic.htm Dr.sc. Dražen Živić, Idejno-politički, vojni, međunarodno-pravni i demografski aspekti srbijanske agresije na Republiku Hrvatsku]</ref>
 
== Nacionalna struktura ==
Line 83 ⟶ 79:
{|class="wikitable sortable" border="1"
|-
|+Nacionalna struktura zapovjednog kadra JNA<ref name="hdrddl">Davor Domazet-Lošo: ''Hrvatski Domovinski rat: 1991. - 1995. ; strateški pogled'' ISBN 9537440079 ISBN 9789537440077</ref><br> <small>(planirano prikraćivanje pojedinih 'naroda i narodnosti')</small>*
|-
!Nacionalnost
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Jugoslavenska_narodna_armija"