Inačica od 18. prosinca 2017. u 19:08 uredi 46.36.173.98 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 19. prosinca 2017. u 17:11 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 296.009 edits m uklonjena promjena suradnika 46.36.173.98 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.142.66.55 Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 5: Država kralja [[Samo\|Sama]], točnije njegov plemenski savez nastaje možda [[623.]], a navodi se područje [[Slovačka\|Slovačke]], [[Moravska\|Moravske]] i [[Donja Austrija\|Donje Austrije (Niederösterreicha)]]. [[Slaveni]] se uz pomoć Sama, trgovca oružjem, oslobađaju prevlasti [[Avari\|Avara]] i Karantanijom (''marca Vinedorum''), područjem sjeverno od [[Karavanke\|Karavanki]], ovlada [[Valuk]] (Wallux dux Winedorum). Karantanija je samostalna sve do Samove smrti (po jednom podatku to se dogodilo [[658.]], po drugom [[665.]]), pa su Avari opet ovladali dijelom ovih krajeva, a Samov plemenski savez se raspada. Pojava karantanskih Slavena, kojima ime dolazi od naziva ''Carantanum'', čiji je korijen po svoj prilici u plemenskom imenu [[Carni]], zbila se negdje još [[611.]] kada oni prolaze [[Bavarska\|bavarskim]] teritorijem blizu izvora [[Drava\|Drave]] i uništavaju cijelo područje. Samovom smrću ona ipak ne nestaje i [[745.]] postaje dio Franačkog carstva pod vodstvom [[Karlo Veliki\|Karla Velikog]], koji se je uz pomoć Karantanaca između [[790.]] i [[805.]] riješio i avarske opasnosti, a Avari su se potom asimilirali sa Slavenima. Godine [[843.]] Karantanija dolazi u ruke [[Ludvig Njemački\|Ludviga Njemačkog]] (Ludwig der Deutsche), ali njena povijest gubitkom samostalnosti od [[745.]] pripada povijesti [[Franci\|Franaka]]. Ime Karantanija očuvano je u suvremenim nazivima Koroška i Kärntena, a slavenski potomci, narod koji danas tamo živi, su iz tog imena u opreci sa susjednim neslavenskim pukom nazvao sebe [[Slovenci]]ma. Redak 11: === Karantanski vladari === Karantanski vladari si slijede ovako: [[Samo]] (kralj); [[Valuk]]; [[Borut]]; [[Gorazd]]; [[Hotimir]]; [[Valtunk]]; [[Pribislav]]; Semik; Stojmir; Etgar. Među ovima postoji i jedan legendarni knez, to jest [[Ingo]]. Prema najnovijim otkrićima arheologa te povjesničara – n.pr. [[Franz Glaser\|Franza Glasera]] i [[Franz Nikolasch\|Franza Nikolascha]] je bio povjesna osoba također knez [[Domicijan Karantanski\|Domicijan]], čije vladanje stavljaju povjesničari iza Valtunka a ispred Pribislava, to jest do početka carevanja [[Karlo Veliki\|Karla Velikoga]], dakle do oko godine 802.

Karantanija: razlika između inačica