Jugoslavenska nogometna reprezentacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 48:
Prva organizirana reprezentacija bila je ona u Kraljevini koja je postojala između dva svjetska rata. Nogometni savez [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] osnovan je u [[Zagreb|Zagrebu]] [[1919.]] godine pod imenom ''[[Jugoslavenski nogometni savez]]'' (službeno priznat od strane [[FIFA|FIFA-e]]), a reprezentacija je svoju prvu međunarodnu nogometnu utakmicu odigrala na [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Antwerpen|Antwerpenu]] [[1920.]] godine. Protivnik je bila reprezentacija [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]], a igrači koji su u toj povijesnoj utakmici zaigrali su bili: [[Dragutin Vrđuka|Vrđuka]], [[Vjekoslav Župančić|Župančić]], [[Jaroslav Šifer|Šifer]], [[Stanko Tavčar|Tavčar]], [[Slavin Cindrić|Cindrić]], [[Rudolf Rupec|Rupec]], [[Dragutin Vragović|Vragović]], [[Artur Dubravčić|Dubravčić]], [[Emil Perška|Perška]], [[Ivan Granec|Granec]] i [[Jovan Ružić|Ružić]]. Utakmicu je dobila Čehoslovačka rezultatom 0:7.
 
[[1929.]] godine država je promijenila ime u Jugoslavija, pa je nogometni savez preimenovan u ''Fudbalski savez Jugoslavije'' te je svoj stožer prebacio u [[Beograd]]. Jugoslavenska reprezentacija sudjelovala je u okrnjenom sastavu sudjelovala na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskom nogometnom prvenstvu 1930. godine]], budući da su hrvatski igrači te na kraju i izbornik, sam Hrvat, povukli se iz reprezentacije. Reprezentacija je završila na četvrtomtrećem mjestu. U prvoj utakmici prvenstva Jugoslavija je na iznenađenje mnogih pobijedila moćni [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] rezultatom 2:1, a igrači koji su tom prilikom zaigrali bili su: Jakšić, Sekulić, Tirnanić, Ivković, Bek, Đokić, Marjanović, Arsenijević, Vujadinović, Mihajlović i Stefanović. Za ovu su reprezentaciju igrali isključivo srpski igrači, budući su je hrvatski igrači bojkotirali zbog preseljenja stožera Saveza iz Zagreba u Beograd.<ref>[http://www.fss.rs/cms/item/home/sr/istorijat/HISTORY.html Фудбалски Савез Србије - HISTORY<!-- Bot generated title -->]</ref>
 
Rad kompletne reprezentacije i Saveza potom je prekinuo [[Drugi svjetski rat]]. Nakon rata formirana je [[SFRJ|socijalistička federacija]], a rekonstituiran je i Savez. Savez je bio jedan od osnivača [[UEFA|UEFA-e]], a organizirao je i domaćinstvo [[Europsko prvenstvo u nogometu - Jugoslavija 1976.|Europskog nogometnog prvenstva 1976. godine]] koje se igralo u Beogradu i Zagrebu. Jugoslavenska reprezentacija je za vrijeme SFRJ nastupila u osam [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskih prvenstava]], četiri [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europska]] te osvojila zlatnu olimpijsku medalju na Ljetnim olimpijskim igrama 1960. godine (također su osvojili i tri puta kao drugi te jedanput treći).