Šestosiječanjska diktatura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 89.164.208.45 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot Oznaka: brzo uklanjanje |
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 11:
Oko 400 članova [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] i [[SKOJ]]-a ubijeno je [[1929]].-[[1932]]. Ovako velikim žrtvama pridonijela je direktiva vodstva KPJ za pripremu oružane pobune potaknuta procjenom Šestog kongresa [[Kominterna|Kominterne]] o približavanju opće krize [[kapitalizam|kapitalizma]]. Nerealan je bio i [[ustaše|ustaški]] pokušaj da se podigne [[Velebitski ustanak]] [[1932]]., koji je međutim postigao snažan promidžbeni učinak. (Kasnije, po uspostavi [[NDH]], prvi [[Ante Pavelić|Pavelićev]] zakonski akt bila [[Zakonska odredba za obranu naroda i države]], kojom su uspostavljeni prijeki sudovi. Komunisti su po dolasku na vlast [[1945]]. sudovali na jednak način.)
[[Vladko Maček]] je u prosincu [[1929]]. bio uhićen i dugo držan u zatvoru, pa zatim pušten bez optužbe. Potpredsjednik HSS-a [[Josip
[[Svetozar Pribićević]], predsjednik [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]], koja okuplja Srbe [[Prečani|prečane]] i u koaliciji je sa HSS ([[Seljačko-demokratska koalicija]]), prvo je interniran u jedno selo u Srbiji, a zatim prognan; umro je u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. U emigraciju odlaze HSS-ovi prvaci [[Juraj Krnjević]] i [[August Košutić]], kao i radikalni nacionalisti [[Ante Pavelić]] (poslanik Narodne skupštine iz redova [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]]), [[Gustav Perčec]], [[Branimir Jelić]] idr.
| |||