Kristologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''Kristologija''' ([[grčki|grč]]. Χριστος = Pomazanik, onaj koji je primio pomazanje) je [[Kršćanstvo|kršćanski]] nauk o božanskoj i ljudskoj naravi [[Isus|Isusa Krista]]. Učenje je uspostavljeno na [[ekumenski sabor|ekumenskim saborima]] sintezom [[Novi zavjet|novozavjetnih]] učenja i [[bizant]]ske patrističke [[Teologija|teologije]].
 
Isus Krist, Sin Božji i Riječ Božja, druga je osoba [[Presveto Trojstvo|Presvetog Trojstva]], o kome [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje]] kaže: "Rođenog od Oca prije svih vjekova. [[Bog]]a od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem itd.". Ovo ispovijedanje vjere, nastalo je na [[Prvi nicejski sabor|Prvom nicejskom]] i [[Prvi carigradski sabor|Prvom carigradskog saboru]] koji, nasuprot arijanskom krivovjerju svjedoči Isusovu istobitnost s [[Bog Otac|Ocem]]. To je pojašnjeno na slijedećimsljedećim ekumenskim saborima, koji su se suočili s raznim krivovjerjima, što su se pojavili poslije Nicejskog sabora, a koji su poricali bilo jednu od dvije Isusove naravi: božansku ili ljudsku, bilo stvarnost ljudske volje u osobi Sina.
 
[[Kalcedonski sabor]] usvojio je [[dogma|dogmu]] po kojoj Isus Krist jest pravi Bog i pravi čovjek, istobitan s vječnim Bogom Ocem i nevidljiv po božanskoj prirodi, a istobitan nama po ljudskoj naravi - pri čemu su dvije naravi: božanska i ljudska, savršeno i tajanstveno sjedinjene. [[Treći carigradski sabor]] potvrdio je, da Sin Božji ima dvije prirodne [[volja|volje]] i energije, jednu stvorenu i drugu nestvorenu, sjedinjene nerazdjeljivo u jedinstvenom subjektu Logosa.