Manioka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Zeljko je premjestio stranicu Manihot utilissima na Manioka preko preusmjeravanja |
m Pravopis; nepotrebne jedinice Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 20:
[[File:Manihot esculenta MHNT.BOT.2004.0.508.jpg|thumb|''Manihot esculenta'']]
'''Manioka''' (popularno '''kasava''', ponekad je nazivaju i '''yucca'''; [[Latinski jezik|lat.]] Manihot esculenta, sin. ''Manihot utilissima''), južnoamerička biljka porodice [[Mlječikovke|mlječikovki]] (Euphorbiaceae), raširena tropskom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Zapadnim Indijama]] (antilska Amerika), gdje [[Indijanci]]ma služi kao sirovina za
Manioku Indijanci sade na poljima iskrčenima u [[džungla|džungli]], koja zbog iscrpljivanja [[tla|tla]] moraju napuštati svake dvije do tri godine. Za pripremu kruha i pića od kasave zadužene su žene. Najvažniji je pribor za izradu brašna
[[Datoteka:Iwata kenichi cassava.jpg|mini|lijevo|manioka]]
Najprije bi se na njima izribalo brašno, nakon čega se prosijava, da bi se otklonili veliki komadi i zatim pakirali u tube pletene poput cijevi koje vise s kose krovne grede kuće <ref>[http://anthropology.si.edu/canela/images/manioc_tipiti.jpg vidi sliku kako to rade Indijanci Kanela]</ref>. Ove košare-cijevi (tipiti) za prešanje (njeni su poznati proizvođači bili Indijanci [[Emerillon]], ib.) kod [[Mawayana]] Indijanaca imaju ručku, kroz koju je provučena motka, kojom se kao polugom cijevi produljuju i na taj način izažima sadržaj. Iz cijevi mora izaći sav sok jer je [[otrov]]an, a sakuplja se u ispod postavljenoj posudi. Nakon što se brašno (danas ga zovu [[farinha]]) iscijedi spremno je za pečenje <ref>[http://anthropology.si.edu/canela/images/manioc_pressed.jpg vidi sliku, brašno koje je izašlo iz tipiti cijevi]</ref> na velikim glinenim pločama. Smrtonosni sok što je iscurio, nakon što se prokuha i iz njega ispari otrov, tamnosmeđi je začin, koji štiti od kvarenja, i Indijanci ga koriste u svim jelima i zove se [[cassarep]].
Sva plemena [[kišna šuma|kišne šume]] koja uzgajaju manioku proizvode od pečenih kruhova i naročita pića koja piju kad se god sjete. Ogromne količine ovog pića koje izaziva snažnu opijenost, troše prilikom različitih svečanosti. Piće se dobiva na taj način što žene žvaču lepinje od farinhe i pljuju u posebne posude u kojima će uz pomoć sline fermentirati. Indijanci [[Urubu]] iz istočnog Brazila nazivaju ga [[cauin]], a poznato je i kao '''cachiri''' (kaširi). Isti postupak dobivanja ovih fermentiranih pića je i iz [[kukuruz]]a ([[chicha]]) i drugog bilja koje Indijanci uzgajaju, kao i od [[med]]a, čemu
== Izvori ==
| |||