Wikipedija

Hrvatska: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Dodatak članku, izvor.
Dodatci članku, izvori, sitn.
Redak 17:
|predstavnik_države_osoba1 = [[Andrej Plenković]]
|površina_poredak = 123
|površina = 56&nbsp;542 '''<sup>1)</sup>'''
|vode = 0,2
|stanovništvo_poredak = 124
Redak 37:
|internetski_nastavak = [[.hr]]
|pozivni_broj = +385
|komentar = '''<sup>1)</sup>''' S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km&sup2;
|moto =
}}
Redak 62:
=== Metalno doba ===
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|120px|lijevo|[[Vučedolska golubica]]]]
 
Na prijelazu iz [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog]] u [[metalno doba]] na prostoru [[Srijem]]a i Slavonije prostirala se [[Vučedolska kultura]]. Na prostoru kraj [[Dunav]]a pronađena su kuće pravokutnog oblika, oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje [[bakar (element)|bakrenih]] sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom [[Vučedolska golubica]]. Najvažnija kultura ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na tlu kontinentalne Hrvatske je [[vinkovačka kultura]], a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u [[Istra|Istri]], Donja Dolina na [[Sava|Savi]] i Ripač na [[Una|Uni]]. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama, nazvana prema [[glina (tlo)|glinenim]] posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazištima kraj [[Virovitica|Virovitice]], [[Zagreb]]a i [[Velika Gorica|Velike Gorice]].
 
Line 69 ⟶ 70:
[[Datoteka:Croatia Pula Amphitheatre 2014-10-11 11-04-27.jpg|mini|desno|[[Amfiteatar u Puli]]]]
[[Slika:Ancient balkans 4thcentury.png|mini|195px|desno|[[Rimske provincije]] u 4. st.]]
 
[[Grci]] svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na [[Korčula|Korčuli]] koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. [[Sirakuza|Sirakuški]] tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku [[Vis]]u. U blizini [[Lumbarda|Lumbarde]] na [[Korčula|Korčuli]] je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis [[Lumbardska psefizma]]. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u, a važne kolonije su i Tragurij u [[Trogir]]u i Epetij u [[Stobreč]]u. Između kolonija i matičnog [[polis]]a razvijale su se snažne kulturne i trgovačke veze.
 
Line 125 ⟶ 127:
{{glavni|Hrvatski narodni preporod}}
[[Datoteka:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|mini|120px|lijevo|[[Josip Jelačić]]]]
 
Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] pomaže pretpreporodne napore. [[Ljudevit Gaj]] stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva [[Ilirski pokret|Ilirskim pokretom]]. Grof [[Janko Drašković]] piše Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U [[Zagreb]]u [[1835.]] počinju izlaziti [[Novine horvatske]]. Objavljena je pjesma [[Horvatska domovina]] [[Antun Mihanović|Antuna Mihanovića]] koja će poslije postati [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] osnovana je [[1842.]] godine. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] održava [[1843.]] u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. [[Srpanjske žrtve]] svečano su pokopane [[1845.]] godine. Hrvatski sabor jednoglasno je [[1847.]] godine proglasio hrvatski jezik službenim.
 
Line 131 ⟶ 134:
=== Hrvatsko ugarska nagodba ===
[[Datoteka:Rijecka krpica HDA 300109.jpg|mini|150px|desno|[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]]]
 
[[Hrvatsko-ugarska nagodba]] sklopljena je [[1868.]] godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj položaj političkog naroda i teritorijalnu cjelokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski oštećena i podređena Ugarskoj. [[Riječka krpica|Riječkom krpicom]] [[Rijeka]] dolazi pod mađarsku vlast. Propala je [[Eugen Kvaternik|Kvaternikova]] [[Rakovička buna]]. U ovom razdoblju djeluje [[Ante Starčević]], ''otac domovine''. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se vodi politička borba [[Narodna stranka|narodnjaka]] i [[Autonomaši|autonomaša]]. U [[Istra|Istri]] djeluje [[Juraj Dobrila]]. Banom postaje [[Ivan Mažuranić]] koji provodi modernizaciju zemlje. Godine [[1874.]] utemeljeno je moderno [[Sveučilište u Zagrebu]]. Godine [[1881.]] [[Vojna Krajina]] je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Hédervárya]] [[1883.]] sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. [[Srbi u Hrvatskoj|Srpska manjina]] dobiva privilegirani položaj. Održane su velike [[Narodni pokret 1903. godine|protumađarske demonstracije]] [[1903.]] godine.
 
Line 157 ⟶ 161:
Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlantske integracije, prije svega ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] i [[NATO]]. Od [[1. travnja]] [[2009.]] članica je NATO-a, dok je [[3. listopada]] [[2005.]] godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije [[1. srpnja]] [[2013.]] godine.
 
Dana [[11. siječnja]] [[2015.]] godine [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izabrana je za prvu predsjednicu Republike Hrvatske.<ref>[http://www.vecernji.hr/predsjednicki-izbori2014/predsjednicki-izbori-2014-2015-rezultati-izbora-983569/live Večernji.hr – Kolinda Grabar Kitarović prva hrvatska predsjednica!], vecernji.hr, pristupljeno 11. siječnja 2015.</ref>
 
== Zemljopis ==
Line 199 ⟶ 203:
[[Datoteka:Plitvice lakes.JPG|mini|150px|[[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]]]]
[[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|mini|150px|[[Nacionalni park Mljet|Mljet]]]]
 
=== [[Svjetska baština]] ===
* [[Nacionalni park Plitvička jezera]] (1979.)
Line 219 ⟶ 224:
* [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]]
 
== Politika ==
{{glavni|Politika Hrvatske}}
[[Datoteka:Hrvatski sabor.jpg|mini|200px|Hrvatski sabor]]
Line 225 ⟶ 230:
[[Datoteka:Supreme Court of the Republic of Croatia.jpg|mini|200px|[[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]]]
[[Datoteka:Ustavni sud RH (Zagreb).jpg|mini|desno|200px|[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]]]
 
Od usvajanja novog [[Hrvatski ustav|Ustava]] 1990. godine, Hrvatska je [[parlament]]arna [[demokracija]]. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
 
Line 251 ⟶ 257:
* [[Prekršajni sudovi u Hrvatskoj|prekršajni sudovi]]
 
=== Ustavni sud ===
'''[[Ustavni sud Republike Hrvatske]]''', koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s [[Ustav]]om, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom na to kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države.
 
:''Vidi još i:'' [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji]]
 
== Upravna podjela ==
 
{{glavni|Hrvatske županije}} {{glavni|Hrvatske općine i gradovi}}
Line 311 ⟶ 317:
 
=== Vidi još ===
* [[Dodatak:Popis općinagradova u Hrvatskoj]]▼
 
* [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po županijama]]<br>
* [[Dodatak:Popis gradovaopćina u Hrvatskoj po županijama]]<br>
▲[[Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj]]
 
== Gospodarstvo ==
Line 320 ⟶ 325:
{{glavni|Gospodarstvo Hrvatske}}
PremaPo [[Međunarodni monetarni fond|MMF-u]] [[bruto domaći proizvod]] je [[2008.]]. godine iznosio 54,950 milijarde [[USD]] ili 12.374 USD po stanovniku, a premapo [[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|paritetu kupovne moći]] ukupni BDP iznosio je 74,419 milijardi USD ili 16.758 USD po stanovniku.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2007/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=27&pr.y=10&sy=2004&ey=2008&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=960&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CLP&grp=0&a=
|naslov=Report for Selected Countries and Subjects: Croatia
Line 331 ⟶ 336:
|nadnevak=26. lipnja 2009.
|preuzeto=22. kolovoza 2009. }}</ref>
PremaPo podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za ožujak [[2009.]] godine iznosila je 5367 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7816 kuna.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/22233/Prosjecna-neto-placa-za-ozujka-5-367-kuna.html
|naslov=Prosječna plaća porasla na 5.367 kuna
|izdavač=T-Portal
|nadnevak=22. svibnja 2009.
|preuzeto=22. kolovoza 2009. }}</ref> Dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama u ožujku 2009. godine primilo je prosječnu neto plaću manju od državnog prosjeka.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,4,14,placa_prosjecna,159433.jl
|naslov=Hrvati primaju plaću ispod prosjeka države
Line 349 ⟶ 354:
|preuzeto=22. kolovoza 2009. }}</ref>
 
Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju objavljuje The Heritage Foundation u suradnji s [[2009The Wall Street Journal]]om, u [[2016.]] godini Hrvatska se nalazi na 116103. mjestu.<ref>[https://www.vecernji.hr/biznis/hrvatska-103-prema-indeksu-ekonomskih-sloboda-evo-tko-je-medu-prvih-5-zemalja-1056525 'Hrvatska 103. prema Indeksu ekonomskih sloboda, evo tetko je svrstanameđu uprvih uglavnom5 zemalja!'], vecernji.hr, 1. veljače 2016., pristupljeno 19. neslobodnesiječnja zemlje2018.{{fact}}</ref> Deficit platne bilance [[2007.]] godine iznosio je 3,2 milijarde eura ili oko 8,5% BDP-a.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/44001/ttl/Deficit-platne-bilance-18-mlrd-eura/Default.aspx
|naslov=Deficit platne bilance 1,8 mlrd eura
Line 379 ⟶ 384:
|preuzeto=7. srpnja 2009. }}</ref>
 
Broj prijavljenih na Državnom zavodu za zapošljavanje u srpnju 2009. godine bio je 248.586, pa se stopa [[nezaposlenost]]i popela na 14%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl 'Nema promjena u broju nezaposlenih'], jutarnji.hr, 21. kolovoza 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Na kraju prošle2008. godine bilo je ukupno 1.543.878 zaposlenih osoba, najviše u prerađivačkoj [[industrija|industriji]], [[trgovina|trgovini]] i [[Građevinarstvo|građevinarstvu]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,4,18,statistika_karijere,159916.jl 'Najmanje zaposlenih u poljoprivredi'], jutarnji.hr, 18. travnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U uslužnim djelatnostima radi 64,1% zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9%, a 4,8% u poljoprivredi.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,9,7,,175410.jl
|naslov=Dvije trećine radnika u uslužnom sektoru
|izdavač=Jutarnji.hr
|nadnevak=7. srpnja 2009.
|preuzeto=7. srpnja 2009. }}</ref> Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjesečju 2009. godine iznosila 9,4%, odnosno 167.000 nezaposlenih.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl 'Pad anketne nezaposlenosti'], jutarnji.hr, 27. srpnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od čega 911.000 muškaraca i 727.000 žena.<ref>[https://web.archive.org/web/20081224074016/http://www.business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss 'Nezaposlenost u Hrvatskoj pala na 7,9%'], business.hr, 17. studenoga 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. prosinca 2008.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U državnim i javnim službama zaposleno je oko 260.000 ljudi, u javnim službama, kao što su [[obrazovanje]] i [[zdravstvo]], 180.000, a u državnoj upravi 65.000 zaposlenika.<ref>O. I. Novokmet , [http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/14095/Za-skupu-drzavu-kriva-je-vlast.html 'Za skupu državu kriva je vlast'], tportal.hr, 23. ožujka 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
 
[[Datoteka:Neretva-Ebene, Kroatien.JPG|desno|mini|220px|Poljoprivredni nasadi u [[Neretva|Neretvanskoj dolini]]]]
 
[[Poljoprivreda]] stvara 7,4% nacionalnog dohotka, a zapošljava 14,2% radne snage. Od 2,7 milijuna [[hektar]]a poljoprivrednih površina obrađuje se oko 1,1 milijun. Ostatak je neobrađen ili u vlasništvu države. Prosječna veličina imanja je 1,9 hektara.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,8,31,,174578.jl
Line 399 ⟶ 405:
 
== Promet ==
[[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|lijevo|220px|[[Airbus A320|Airbus]] [[Croatia Airlines]]a ]]
 
Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu [[Hrvatske autoceste|autocesta]]. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme [[SFRJ|Jugoslavije]] jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su [[2000.]] godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju [[Zagreb]] s drugim većim gradovima.
 
Sredinom [[2005.]] godine je u promet puštena [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autocesta A1]] koja povezuje dva najveća grada [[Zagreb]] i [[Split]]. [[Autocesta A2 (Hrvatska)|Autocesta A2]] ide od [[Slovenija|slovenske]] granice prema Zagrebu. [[Autocesta A3 (Hrvatska)|Autocesta A3]] prolazi Panonskom Hrvatskom od [[Bregana|Bregane]] do [[Lipovac|Lipovca]]. [[Autocesta A4 (Hrvatska)||A4]] ide od [[Goričan]]a na [[mađarska|mađarskoj]] granici prema [[Zagreb]]u. [[Autocesta A5 (Hrvatska)|Autocesta A5]], tzv. ''Slavonika'' povezuje [[Slavonija|Slavoniju]], tj. [[Osijek]] i [[Baranja|Baranju]] sa [[Zagreb]]om i [[Jadran]]om. [[Autocesta A6 (Hrvatska)|Autocesta A6]] povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. [[Autocesta A8 (Hrvatska)|Autoceste A8]] i [[Autocesta A9 (Hrvatska)|A9]] čine [[Istarski ipsilon]].
 
[[Datoteka:Trtar.jpg|mini|desno|220px|[[Autocesta A1 (Hrvatska)|Autocesta A1]] povezuje [[Split]] i [[Zagreb]]]]
 
[[Rijeka]] je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u [[2007.]] godini, dok je [[Zračna luka „Franjo Tuđman”]] najveća zračna luka u državi s najvećim brojem prevezenih putnika i jedinica tereta. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet i to u: [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zagrebu]], [[Zračna luka Zadar|Zadru]], [[Zračna luka Split|Splitu]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovniku]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeci]], [[Zračna luka Osijek|Osijeku]] i [[Zračna luka Pula|Puli]]. [[Croatia Airlines]] je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. [[Jadrolinija]] je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik sa sjedištem u Rijeci gdje se nalazi najveća [[lučka kapetanija]] u državi.<ref>[http://www.mppi.hr/default.aspx?id=485 Najveća lučka kapetanija po broju ispostava], mppi.hr</ref> Hrvatska ima donekle razvijen sustav [[željeznica]] ali zbog političkih razloga u prošlosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput [[Istra|Istre]] i [[Dubrovnik]]a. [[Hrvatske željeznice]] su državna željeznička tvrtka.
 
Line 431 ⟶ 440:
{{Glavni|Etničke grupe Hrvatske}}
[[Slika:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|300px|Stanovništvo koje se izjašnjava religioznim nasuprot onom ireligioznom po županijama (popis 2011.)]]
 
U Hrvatskoj je premapo popisu stanovništva iz [[2011.]] godine živjelo 4.284.889 stanovnika od čega 2,218.554 [[žena|žene]] i 2,066.335 [[muškarac]]a. Prosječna starost stanovništva bila je 41,2 godine (42,9 godina za žene i 39,4 godine za muškarce).<ref name="DZS_popis_2011_starost">{{citiranje www
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_02/h01_01_02_RH.html
|naslov=Stanovništvo prema starosti (pojedinačne godine) i spolu po županijama, popis 2011.
Line 438 ⟶ 448:
|preuzeto=19. prosinca 2012.
}}</ref>
Očekivano trajanje života je [[2006.]] godine bilo 79,3 godine za žene i 72,5 godina za muškarce.
 
U [[2009.]] godini u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, što čini negativan prirodni priraštaj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1‰, a stopa mortaliteta 11,8‰, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 rastava.<ref>{{citiranje www
Line 452 ⟶ 462:
Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (90,42%). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,36%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 1% stanovništva.<ref name="DZS_popis_2011_narod" />
 
PremaPo hrvatskom demografu prof. dr. Stjepanu Štercu, Hrvatska bilježi demografske gubitke u svakom od popisa stanovništva nakon 1910. godine, te jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Ukupni demografski gubitak  od početka 20. stoljeća do 2011. godine procjenjuju na 2 434 000 stanovnika ili čak na oko 57% današnje hrvatske populacije. Šterc pripisuje te događaje teškim posljedicama ratova, izloženosti stranim dominacijama u višenacionalnim državama tijekom 20. stoljeća, te neprikladnim državnim politikama u ekonomskim i demografskim pitanjima. "Ovakvi bi procesi i s tim intenzitetom razorili svaku populaciju, bez obzira na razinu njezine gospodarske razvijenosti i zato je danas Hrvatska praktički u demografskom slomu", ocjenjuje Šterc.<ref>[http://narod.hr/hrvatska/dr-sterc-ova-vlada-ima-anacionalni-koncept-i-ne-cini-apsolutno-nista-za-popravak-svoje-demografske-baze "Dr. Šterc: Ova Vlada ima anacionalni koncept i ne čini apsolutno ništa za popravak svoje demografske baze"], (intervju s prof. dr. Stjepanom Štercom), narod.hr 16. lipnja 2015.</ref>
 
=== Vjeroispovijest ===
PremaPo popisu stanovništva iz 2011. godine najzastupljenija vjeroispovijest je [[katoličanstvo|katolička]] (86,28%) (v. [[katoličanstvo u Hrvata]] i [[katoličanstvo u Republici Hrvatskoj]]). Druge zastupljenije vjeroispovijesti su [[pravoslavci|pravoslavna]] (4,44%) i [[muslimani|islamska]] (1,47%).<ref name="DZS_popis_2011_vjer">{{citiranje www
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html
|naslov=Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.
Line 465 ⟶ 475:
== Jezici ==
 
U Hrvatskoj je službeni jezik [[hrvatskiHrvatski jezik|hrvatski]], koji je materinski za 95,60% stanovnika,<ref name="DZS_popis_2011_jezik">{{citiranje www
|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_08/h01_01_08_RH.html
|naslov=Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/općinama, popis 2011.
Line 486 ⟶ 496:
 
== Obrazovanje ==
 
[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|lijevo|mini|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]
 
U Hrvatskoj je [[2008.]] godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[općina|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[djeca|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjeseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>[https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'], mzos.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 17. svibnja 2012.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
 
Line 502 ⟶ 512:
 
[[Datoteka:Pravni fakultet Zg 0707.JPG|desno|mini|180px|Zgrada rektorata [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]]]
 
Nakon srednjoškolskog daljnje obrazovanje je dostupno na [[Visoko učilište|veleučilištima]] i [[Sveučilište|sveučilištima]]. Hrvatska ima sedam sveučilišta: [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Rijeci]], [[Sveučilište u Splitu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku]] i [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilište u Puli]]. Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište osnovano [[1396.]] godine, dok je najstarije sveučilište s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilište u Zagrebu osnovano [[1669.]] godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilišta. Djeluje i devetnaest [[Visoka škola|visokih škola]], od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja [[Bolonjska deklaracija|Bolonjskog procesa]] [[2003.]] godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora.
 
PremaPo popisu stanovništva iz [[2001.]] godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovništva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s višom školom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa završenom osnovnom, nezavršenom osnovnom ili bez ikakve škole, a od 47% građana sa srednjom školom tri petine njih završilo trogodišnju strukovnu školu.<ref>Gordan Pandža, [http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovništva'], monitor.hr, 19. lipnja 2002., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.<ref>Ivana Kalogjera-Brkić, [http://hap.bloger.index.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'], hap.bloger.index.hr, 6. studenoga 2008., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> Na visokim učilištima [[2006.]] diplomiralo je 19.566 studenata, što je za 7,4% više nego [[2005.]] godine. Od ukupnog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio žena je 59,3%.<ref>[https://web.archive.org/web/20110522141625/http://dalje.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata/58782 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata'], dalje.com, 2. srpnja 2007., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 22. svibnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.<ref>Petar Dorić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'], slobodnadalmacija.hr, 7. rujna 2008., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
 
== Zdravstvo ==
[[Datoteka:KBC Rebro aerial.jpg|lijevo|mini|300px|[[KBC Zagreb]] lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj]]
 
U Hrvatskoj postoji 69 [[bolnica|bolničkih]] ustanova i lječilišta i to 5 [[Klinički bolnički centar|kliničkih bolničkih centara]], 3 [[klinička bolnica|kliničke bolnice]] i 4 [[Klinika|klinike]], 22 [[Opća bolnica|opće bolnice]], 27 [[Specijalna bolnica|specijalnih bolnica]], 3 [[Lječilište|lječilišta]], 46 domova zdravlja, 7 zavoda i 3 privatne bolnice.<ref>[http://www.mzss.hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova'], mzss.hr</ref> Osim toga u manjim je mjestima radilo još 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od [[1990.]] do [[2000.]] smanjio za oko 24%. U [[2004.]] je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.<ref>Branimir Tomić, [https://web.archive.org/web/20110721100242/http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& 'Rad bolnica u Hrvatskoj'], hcjz.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. srpnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
 
Hrvatska je s 276 [[liječnik]]a na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja [[Europska unija|Europske unije]]. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na što upozorava sve manji interes mladih za studij [[medicina|medicine]], jer se [[1990.]] godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno niže prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, [[Interna medicina|internoj]], [[Kirurgija|kirurgiji]], [[Ginekologija|ginekologiji]] i [[Pedijatrija|pedijatriji]], nedostaje 925 specijalista.<ref>[https://web.archive.org/web/20110522141705/http://dalje.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika/132381 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'], dalje.com, 16. ožujka 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 22. svibnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u [[farmacija|farmaciji]] i drugim djelatnostima.<ref>Ljerka Bratonja Martinović, [https://web.archive.org/web/20110522022331/http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'], glas-slavonije.hr, 2. ožujka 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 22. svibnja 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
 
PremaPo podacima [[HZZO]]-a visoki [[krvni tlak]], [[dijabetes]], zloćudne bolesti, [[osteoporoza]], metabolički sindrom, povišene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčešći su razlozi zbog kojih hrvatski građani traže [[liječnik|liječničku]] pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godišnje koristi desetak dana bolovanja. U [[2008.]] godini umrlo je 52.367 osoba, i to nešto više muškaraca nego žena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti [[srce|srca]] i [[Krvna žila|krvnih žila]], a njih 12.853 od [[Rak (bolest)|raka]]. Ostali češći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dišnih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike šanse doživjeti 79 godina ako je [[žena]] i 72 ako je [[muškarac]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl 'Živimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'], jutarnji.hr, 6. travnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref> U Hrvatskoj je 2014. godine sakupljeno 145.125 doza krvi, odnosno 3,39 davanja krvi na stotinu stanovnika.<ref>[http://www.vecernji.hr/moje-zdravlje/nedovoljne-zalihe-krvi-iz-petrove-3-mole-darivatelje-svih-krvnih-grupa-da-se-odazovu-1000380 Smanjene zalihe krvi svih krvnih grupa, iz Petrove 3 mole darivatelje da se odazovu], objavljeno 15. travnja 2015., pristupljeno 19. travnja 2015.</ref> U Hrvatskoj je od [[1983.]] do [[2007.]] godine obavljeno 736.196 [[pobačaj]]a.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvršeno 736.196 pobačaja'], tportal.hr, 23. srpnja 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
 
== Kultura ==
Line 521 ⟶ 533:
=== Književnost ===
[[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|mini|lijevo|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]]
 
Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. [[Ljetopis popa Dukljanina]] najstariji je hrvatski ljetopis. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. stoljeće|XIV14. stoljeću]] razvija se i lirsko [[pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347.]] godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. ''[[Misal]] po zakonu rimskog dvora]]'' tiskan [[1483.]] godine je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]] otisnut 28 godina nakon [[Johannes Gutenberg|Gutenbergove]] [[Gutenbergova Biblija|četrdesetdvoredne Biblije]] i prvi je [[misal]] u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima.<ref>[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=484 Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.], nsk.hr, pristupljeno 19. siječnja 2018.</ref>
 
[[Humanizam]] se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvažniji hrvatski humanisti su [[Ivan Česmički]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]] i [[Ilija Crijević]]. Bogatstvo hrvatske renesansne književnosti može se uočiti po brojnosti i raznolikosti književnih oblika. [[Marko Marulić]] se naziva ''ocem hrvatske književnosti'' s najvažnijim djelima [[Judita]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i Davidijada na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. [[Petar Hektorović]] piše putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a [[Petar Zoranić]] prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su [[Šiško Menčetić]], [[Džore Držić]], [[Mavro Vetranović]], [[Brne Karnarutić]] i [[Hanibal Lucić]] s pjesmom. Najvažniji renesansni komediograf je [[Marin Držić]], a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup.
 
U [[barok]]u uvjetovano turskim osvajanjima i rascjepkanošću zemlje djeluju četiri regionalna književna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz [[Dubrovnik]]a. Najvažniji predstavnik je [[Ivan Gundulić]] s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su [[Ivan Bunić Vučić]], [[Junije Palmotić]] i [[Ignjat Đurđević]]. Slijedi dalmatinski književni krug te književnost Banske Hrvatske i Slavonije. [[Nikola Zrinski]], [[Fran Krsto Frankopan]], [[Katarina Zrinska]], [[Juraj Habdelić]] i [[Antun Kanižlić]] najvažniji su predstavnici. Hrvatskom književnosti [[18. stoljeće|18. stoljeća]] dominira [[barok]], [[Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti|prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]], a javljaju se i neke značajke [[Romantizam|predromantizma]]. Iznimno veliku popularnost postiže ''Razgovor ugodni naroda slovinskog'' [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]]. Iz tog razdoblja valja spomenuti [[Matija Petar Katančić|Matiju Petra Katančića]], [[Matija Antun Reljković|Matiju Antuna Reljkovića]] i [[Tituš Brezovački|Tituša Brezovačkog]].
 
[[Datoteka:Krleza1.jpg|mini|desno|180px|[[Miroslav Krleža]]]]
 
[[Romantizam]] se javlja za vrijeme hrvatskog književnog preporoda koji traje od [[1813.]] do [[1860.]] godine, a karakterizira ga nacionalno buđenje. [[Ljudevit Gaj]] postaje predvodnikom [[Hrvatski narodni preporod|preporodnih nastojanja]], a ostali predstavnici su [[Pavao Štoos]], [[Stanko Vraz]], [[Dimitrija Demeter]], [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. [[Protorealizam]] se još naziva i [[August Šenoa|Šenoinim dobom]] po najvažnijoj osobi tog razdoblja [[August Šenoa|Augustu Šenoi]]. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u šire čitalačke mase. [[Realizam (književnost)|Hrvatski realizam]] traje od [[1881.]] do [[1890.]], a najvažniji predstavnici su [[Stranka prava|pravaši]] [[Eugen Kumičić]] i [[Ante Kovačić]] te [[Ksaver Šandor Gjalski]], [[Josip Kozarac]], [[Vjenceslav Novak]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]].
 
Line 595 ⟶ 610:
 
== Zanimljivosti ==
* Hrvatski nacionalni cvijet je [[perunika]]. Na prijedlog [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] 2000. je godine na izložbi cvijeća Japan Flora promoviran je kao hrvatski nacionalni cvijet, glede činjenice da u Hrvatskoj raste dvanaest samoniklih vrsta perunike: [[hrvatska perunika]] (Iris croatica), [[patuljasta jadranska perunika]] (Iris adriatica), [[ilirska perunika]] (Iris illyrica), [[jadranska perunika]] (Iris pseudopallida) i druge.<ref>(administrator): [http://www.cvijet.info/zanimljivosti/iris___perunika___hrvatski_nacionalni_cvijet/145.aspx Zanimljivosti :: Iris - Perunika - Hrvatski nacionalni cvijet], cvijet.info, 7. siječnja 2008., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
 
== Izvori ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska"