Inačica od 3. veljače 2018. u 01:50 uredi 93.142.155.127 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 3. veljače 2018. u 13:02 uredi ukloni ovu izmjenu Neptune, the Mystic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, Ophoditelji, Administratori 30.623 edits m uklonjena promjena suradnika 93.142.155.127 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Utvrde hr Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 5: Krčki knezovi '''Frankapani (Frankopani)''' naziv je stare [[Hrvati\|hrvatske]] [[plemstvo\|plemićke]] obitelji, izvorno knezova [[Krk\|Krčkih]]. ~~Frankopani~~Frankapani, uz [[knezovi Zrinski\|Zrinske]], spadaju među najznačajnije i najpoznatije hrvatske velikaške rodove koji su od [[11. stoljeće\|11.]] do [[17. stoljeće\|17. stoljeća]], vrlo usko bili povezani s poviješću, prošlošću i sudbinom hrvatskoga naroda i Hrvatske. Stoljećima su članovi tih velikaških rodova bili nositelji i branitelji Hrvatske od nadmoćnijega [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskoga osvajača]] osvajača, ali i odlučni protivnici sve opasnijega [[Habsburgovci\|habsburškoga]] carskog [[apsolutizam\|apsolutizma]] i njemačkoga hegemonizma, koji se je u duhu europskoga [[merkantilizam\|merkantilizma]] nastojao učvrstiti u čitavoj [[Habsburška monarhija\|Habsburškoj Monarhiji]]. I prošlost tih dvaju rodova međusobno je isprepletena bračnim vezama, prijateljstvima i sudjelovanjima u skoro svim značajnijim zbivanjima u Hrvatskoj, osobito na bojištima u obrani Hrvatske od osmanlijskoga osvajača. == Povijest == Krčki knezovi ~~Frankopani~~Frankapani su jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima. Smatra se da potječu iz Gradeca - danas napuštenog dvorca kraj [[Vrbnik]]a, a prvi je poznati član ove domaće obitelji plemenita roda bio Dujam I. koji je [[1118]]. godine sklopio s [[Mlečani]]ma ugovor da će kao mletački vazal upravljati otokom. Prvog krčkog kneza Dujma naslijedila su [[1163]]. godine dva njegova sina: Bartol I. i Vid I. Treći sin Bartol II. "bio je valjda još nedorasao, pak tako su otčevinu preuzela dva starija brata". Bartol i Vid bilo je najčešće ime frankapanskih potomaka – sve do Bartola IV. i Vida V. Redak 17: Potječu od knezova krčkih, a do sredine [[15. stoljeće\|15. stoljeća]], osim otoka [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)\|Gackoj]] s [[Otočac\|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje\|Pounja]], [[Vrlika\|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama s [[Osmanlijsko carstvo\|Osmanlijama]]. U 17. stoljeću njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo\|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi\|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski\|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka\|bitke na Krbavskom polju]] [[1493]]., poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522]]. u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto I. Frankapan Brinjski\|Krsto I. Brinjski]] (1482.-1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, [[Mlečani\|Mlečana]] i [[Habsburg\|Habsburgovaca]], hrvatski ban, "skrbnik i zaštitnik kraljevstva" kojeg je kao hrvatske zaslužnike poznati književnik [[Milutin Cihlar Nehajev]] prikazao u romanu "Vuci", primorski i karlovački general i ogulinski kapetan [[Vuk Krsto Frankopan\|Vuk Krsto Tržački]] (oko 1589.-1652.), njegova djeca književnica [[Katarina Zrinski\|Katarina ud. Zrinski]] (1625.-1673.) i pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan [[Fran Krsto Frankapan]] (1643.-1671.) koji se je svom puninom pridružio svomu šurjaku u borbi protiv bečkog apsolutizma. Knezovi ~~Frankopani~~Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. Ivan VII. i [[Martin Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.\|Nikole V.]] dozvolu (bulu- koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447]]. Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu. [[Ivan ~~Frankopan~~Frankapan]] – pjesnik, usadio je ljubav za otok i svojoj kćerci [[Katarina Frankapan\|Katarini Frankapan]]. Iako udana u Veneciji i u izgnanstvu, ona oporučno ostavlja drugih 1000 dukata (u ono vrijeme veliku svotu) samostanu na Košljunu – uz uvjet da bude pokopana “u zemlji svojih otaca”. Kod ulaza u crkvu i danas se nalazi njen grob s originalnom nadgrobnom pločom. Katarina je prenesena na Košljun 9 godina iza svoje smrti [[1529]]. Godine. Godine [[1671]]. “Judicium delegatum” – posebno određen sud osuđuje Frana Krstu Frankapana na smrt zato što nije prijavio [[Petar Zrinski\|Petra Zrinskog]] i što je pozivao na ustanak. Ban Petar Zrinski osuđen je zato što je htio postati vladar. Knez Fran Krsto ~~Frankopan~~Frankapan u zatvoru u Bečkom Novom Mjestu piše zbirku pjesama “''Gartlic za čas kratiti''”, a Zrinski piše svojoj supruzi Katarini Frankapan – sestri Frana Krste Frankapana: [[Datoteka:Zrinski_petar_pismo.jpg\|mini\|180px\|lijevo\|Pismo Petra Zrinskog supruzi]] ''Moje drago srce! Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, ni burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o deseti uri budu mene glavu sekli i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali ti se u čemu zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi! Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim, ja se ufam u Boga vsemogućega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoće smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u diki vekivečne sastanemo. Već ništa ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam vse na volju Božju ostavil.''

Frankapani: razlika između inačica