Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 2 bajta ,  prije 1 godinu
Prema R. Strohalovom kazivanju poseban zamah razvoju uopće u smjeru svoga kretanja dala je [[cesta]], [[Lujzijana|Lujzinska cesta]], koja je morala spojiti grad [[Karlovac]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Uz cestu su nicale kuće i sela: Srednji Jarak, Homer, Zajez, Artić, Mala Voda, Lokve - spominje Strohal navodeći dalje da su Frankopani na lokvarskim rječicama Velika i Mala Voda imali [[pilana|pilane]] i [[mlin]]ove.
 
Poslije stradanja Frankopana, Lokve dolaze pod upravu [[Ugarska|Ugarske]] i baruna [[Franjo Rigoni|Franje Rigonija]]. Lokve u to vrijeme imaju pilanu na željezni kotač sa zupcima za rezanje dasaka.
 
Poslije prolaska ceste [[1805]]. doseljenici podižu lijepe kuće, većinom jednokatne, uglavnom prema moru kreće [[trgovina]] drvenom građom. Lokve dobivaju lijepa konačišta, a na osmamaosamama; Sopaču, Maloj Vodi, Mrzloj Vodici, Osoju, Društvo Lujzinske ceste (distrikt) podiže svratišta (štacije) za prolaznike. Lokve te godine imaju 62 kuće i 481 stanovnika, tu su već i prve crkvene građevine - kapelice u Mrzloj Vodici i u Lokvama - [[1857]]. župnik Josip Mrzljak osniva trorazrednu pučku [[škola|školu]].
 
Lokve su uz prvotne došljake iz [[Primorje|Primorja]] naseljavali početkom 19. stoljeća žitelji iz Delnica, [[Mrkopalj|Mrkoplja]], [[Fužine|Fužina]], Gerova, te i danas egzistiraju njihova prezimena: Pleše, Majnarić, Ožanić, Mihelčić, Bolf, Grgurić, Jurković, Briški, Gašparac, Radošević, Crnković, Štanfelj, Tomac, Čop.
Anonimni suradnik