Lokve

općina i naselje u Hrvatskoj, Primorsko-goranska županija
Ovo je glavno značenje pojma Lokve. Za druga značenja pogledajte Lokve (razdvojba).

Lokve su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Lokve

grb
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska

NačelnikToni Štimac
Naselja7 općinskih naselja

Površina42 km2[1]
Površina središta4,7 km2
Koordinate45°21′29″N 14°44′53″E / 45.358°N 14.748°E / 45.358; 14.748

Stanovništvo (2021.)
Ukupno850 [2]
– gustoća20 st./km2
Urbano464
– gustoća99 st./km2

Odredišna pošta51300 Delnice [3]
Stranicalokve.hr

Zemljovid

Lokve na zemljovidu Hrvatske
Lokve
Lokve

Lokve na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis

uredi

Lokve se nalaze u Gorskom kotaru, na pola puta između Delnica (udaljene oko 6 km) i Fužina. Smještene su na raskrižju puteva spomenutih mjesta te Crnog Luga na sjeveru i Mrkoplja (udaljen 13 km)na istoku.

Uz selo protječe rječica Lokvarka, a u neposrednoj blizini je i Lokvarsko jezero.

Lokve su smještene su u udolini okružene vrhovima: Ponikvarski vrh (844 mnm), Oštrac (931 mnm) na sjeveru, istočno je Sopački vrh (974 mnm), južno su Bukovac (985 mnm) i Špičunak (1023 mnm). Na zapadu se ponad Lokvarskog jezera uzdiže Sljeme (1071 mnm).

Kraj ulaza u Lokve, s delničke strane, je špilja Lokvarka. To je najdublja špilja u Hrvatskoj koja je otvorena za posjetitelje.[4]

Općina Lokve osim istoimenog mjesta obuhvaća još 6 naselja. To su:

Ukupno: 1.047 prema popisu iza 2011

Stanovništvo

uredi

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. g. na području općine Lokve, u ukupno 7 naselja, živjelo je 1047 stanovnika. U mjestu Lokve živjelo je 587 stanovnika.

Lokve su, kao i čitav Gorski kotar već više od stotinu godina izrazito emigracijsko područje, a dugotrajna emigracija dovela je do snažne depopulacije. Iako Lokve nisu toliko izrazito depopulacijsko naselje kao većina naselja u Gorskome kotaru, ipak je 659 stanovnika popisanih 2001. g. najmanji broj žitelja toga naselja od kada se vrše službena mjerenja 1857. g.

U drugoj polovici 19. st. broj stanovnika bio je u porastu, s 1123 žitelja 1857. g. na 1442 stanovnika 1890. g. Tim je popisom iz 1890. g. ujedno zabilježen i najveći broj stanovnika Lokava. Nakon toga slijedi period pada, 1921. g. 1181 stanovnik, pa razdoblje stagnacije do popisa 1953. g. (1106 stanovnika). Posljednjih 60-ak godina razdoblje je velikog pada ukupnog broja stanovnika.

Identična su razdoblja karakteristična za kretanje broja stanovnika čitave općine Lokve. Prvim popisom 1857. g. popisano je 2070 žitelja, 1890. g. maksimalnih 2363 stanovnika, nakon čega slijedi pad pa period stagnacije, 1961. g. 1850 žitelja, i na posljetku 50-ogodišnje razdoblje pada broja stanovnika.[5]

Općina Lokve: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2070
2061
2278
2363
2007
1972
2152
2087
1762
2516
1850
1522
1290
1255
1120
1049
850
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Delnice. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Lokve: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1123
1231
1430
1442
1131
1022
1181
1050
989
1106
960
848
741
748
659
584
464
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Povijest

uredi

Oslanjajući se na prvi pisani spomen - isprava Kraljevskog suda Matije Korvina od 24. veljače 1481. godine kojoj se oslobađaju plaćanja daće (maltarine) trgovci u pronalaženju imanjima "u Lukovdolu, Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu, Hreljinu i Vrbovskom", može se zaključiti da Lokve postoje već od tada kao naseljeni i izgrađeni dio Gorskog kotara.

Lokve se spominju i u imovinskoj parnici Urlicha Celjskog i Frankopana još 1432. u knjizi "Gorski kotar i Vinodol" E. Laszowskog, u latinskom obliku Loque.

Prema R. Strohalovom kazivanju poseban zamah razvoju uopće u smjeru svoga kretanja dala je cesta, Lujzinska cesta, koja je morala spojiti grad Karlovac s Jadranskim morem. Uz cestu su nicale kuće i sela: Srednji Jarak, Homer, Zajez, Artić, Mala Voda, Lokve - spominje Strohal navodeći dalje da su Frankopani na lokvarskim rječicama Velika i Mala Voda imali pilane i mlinove.

Poslije stradanja Frankopana, Lokve dolaze pod upravu Ugarske i baruna Franje Rigonija. Lokve u to vrijeme imaju pilanu na željezni kotač sa zupcima za rezanje dasaka.

Poslije prolaska ceste 1805. doseljenici podižu lijepe kuće, većinom jednokatne, uglavnom prema moru kreće trgovina drvenom građom. Lokve dobivaju lijepa konačišta, a na osamama; Sopaču, Maloj Vodi, Mrzloj Vodici, Osoju, Društvo Lujzinske ceste (distrikt) podiže svratišta (štacije) za prolaznike. Lokve te godine imaju 62 kuće i 481 stanovnika, tu su već i prve crkvene građevine - kapelice u Mrzloj Vodici i u Lokvama - 1857. župnik Josip Mrzljak osniva trorazrednu pučku školu.

Lokve su uz prvotne došljake iz Primorja naseljavali početkom 19. stoljeća žitelji iz Delnica, Mrkoplja, Fužina, Gerova, te i danas egzistiraju njihova prezimena: Pleše, Majnarić, Ožanić, Mihelčić, Bolf, Grgurić, Jurković, Briški, Gašparac, Radošević, Crnković, Štanfelj, Tomac, Čop.

Gospodarstvo

uredi

Lokvarci su bili drvari, šumari, rudari, staklari i poljodjelci. Najviše njih ogledalo se u tim proizvodnjama pa osvrtanje na to područje započinjem upravo tu i tim slijedom. Lokve imaju značajno mjesto u povijesti pilanarstva baš u vremenu frankopansko-zrinskom. 1685. godine Ugarska komora taj zaplijenjeni posjed daje u zakup brunu Franji Rigoniju: već tada lokvarska pilana ima kružnu pilu koja će u Engleskoj biti patentirana tek devedeset godina kasnije. S obzirom na takav tehnički napredak pretpostavka je da Lokve, kao jedno od najstarijih goranskih naselja spomenutih još 1481. godine, imaju pilanu i ranije. Kasnije se spominju parne pilane i pilane vodenice, između 1830. i 1893. Lokve imaju sedam pilana vodenica i jednu parnu pilanu.

U početku, jedne i druge pilane imaju isti godišnji učinak piljenica, u odmicanju vremena pratimo revolucionarno tehničko-tehnološki razvitak, pilanari u parnim pilanama ostvaruju veći dobitak pa se sve više kapitala tog vremena uključuje u ostvarivanje novih parnih pilana. Izgradnja željezničke pruge goranskom pilanarstvu otvara neslućene mogućnosti povećane i tražene proizvodnje. Poslije II. Svjetskog rata osnovana je goransko-primorska industrija drva (Goprid) Delnice, istovremeno u sastavu Goprid osnovano je zemljišno-šumsko poduzeće Hrvatske Podružnica Delnice - manipulacija Lokve, koja vrši eksploataciju šuma tj. sječu i izradu oblovine i prostornog drva.

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

Lokvarsko jezero

Park-šuma Golubinjak.

Muzej Žaba

Kuća prirode

Kalvarija

Zavičajna zbirka

Mrzlovodičko jezero

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Goranska kiparska kolonija

Šport

uredi
  • NK Risnjak Lokve
  • ŠRK Lokvarka- Ribolovno društvo
  • Planinarsko društvo "Špičunak"
  • Biciklistički klub Lokve
  • Orijentacijski klub Lokve

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11
  5. Državni zavod za statistiku

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Lokve koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.