Moravice
Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996.[2]) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno pripadaju gradu Vrbovskome.
  Moravice | |
| Županija | Primorsko-goranska |
| Općina/Grad | Vrbovsko |
| Najbliži (veći) grad | Rijeka |
| Površina | 3,629 km² |
| Nadmorska visina | 422 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°EKoordinate: 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 664[1] |
| - Gustoća | 219,6 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 565 |
| Pošta | 51325 Moravice |
| Pozivni broj | +385(0)51 877- |
| Autooznaka | RI |
 | |
Zemljopisni položajUredi
Moravice se nalaze na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više sela koja se protežu na dva brijega između kojih protječe rijeka Dobra, a to su redom:
Komlenići, Radoševići, Mlinari, Tići, Žakule, Carevići, Vukšići, Matići, Petrovići, Donji Vučkovići i Gornji Vučkovići, Vučinići, Jakšići, Dokmanovići, Dragovići, Nikšići, Vukelići, Bunjevci, Mišljenovići, Tomići, Plandište, Radigojna, Topolovica i Međedi.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Moravice imaju 664 stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2001. godine imale su 797 stanovnika,[3] što znači da se pučanstvo smanjilo za 16,7 posto.
PovijestUredi
Početkom 16. stoljeća zbog turskog pustošenja Gorskim kotarom staro stanovništvo Gomirja, Vrbovskog i Moravica gotovo je nestalo. Radi obrane od Turaka krajiške vlasti od 1599. godine u nekoliko navrata iz Bosne, Like i Sjeverne Dalmacije dovode Vlahe, koji su na području Vojne granice bili toliko brojni da je Ferdinand II. 1630. godine donio Vlaške statute kojim je odobrio da Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju povlastice, koje su imali u Osmanskom Carstvu.[4] U početku 17. stoljeća Moravice su naseljene i izbjeglim stanovništvom iz Pounja, koje je bilo pretežito pravoslavne vjeroispovijesti.[5] Naselje se počelo snažnije razvijati uslijed izgradnje željezničke pruge Zagreb–Rijeka preko Karlovca i Ogulina. Izgrađena je ložionica i druga željeznička postrojenja. [6]
GospodarstvoUredi
U gospodarstvu u Moravicama uvelike prevladava željeznica.
Obrazovanje i kulturaUredi
- Osnovna škola “I.G. Kovačić, Vrbovsko", Područna škola Nikole Tesle, Moravice
- Željeznička tehnička škola Moravice
- Učenički dom (110 učenika)
- KUD »Željezničar«
- Folklorna skupina Moravice
Šport i rekreacijaUredi
- NK Željezničar Moravice, nogometni klub
- Kuglački klub »Željezničar«
- Ženski kuglački klub »Željezničar«
- Školski športski klub ŽTŠ Moravice
- Planinarsko društvo »Željezničar«
Poznate osobeUredi
- Pero Kvrgić, hrv. glumac, rođen 4. ožujka 1927. u Moravicama
- Đorđe Petrović, hrv. akademski slikar, rođen 5. kolovoza 1933. u Moravicama
- Vasilije Matić, hrv. znanstevnik iz područja šumarstva, rođen u Moravicama
- Đorđe Kangrga, hrv. glazbenik, rođen 16. ožujka 1945., odrastao u Moravicama
- Snježana Pejčić, hrv. vrhunska športašica, rođena 13. srpnja 1982. u Rijeci
- Slavko Kvaternik, hrv. bivši austro-ugarski pukovnik, hrvatski političar, vojskovođa NDH, ustaški krilnik, doglavnik, ministar Hrvatskog domobranstva, rođen 25. kolovoza 1878. u Moravicama
- Vladika Danilo Jakšić, rođen u Moravicama 7. siječnja 1715.[7]
- Marija Fabek, hrvatska domovinska i iseljenička književnica
Znamenitosti i zanimljivostiUredi
- Hram Sv. Velikomučenika Georgija
IzvoriUredi
- ↑ [DSZ: Popis 2011.
- ↑ Hrvatska enciklopedija on line
- ↑ DSZ: Popis 2001.
- ↑ http://www.matica.hr/Kolo/kolo0302.nsf/AllWebDocs/budak1
- ↑ Hrvatska enciklopedija on line
- ↑ Enciklopedija Jugoslavije vol. 8, Zagreb: JLZ, 1971, p. 113
- ↑ Danilo Jakšić
Vanjske povezniceUredi
- www.moravice.com, stranice Foruma Mladih Moravice
Nedovršeni članak Moravice koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.