Moravice
Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996.[2]) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno pripadaju gradu Vrbovskome.
| Moravice | |
|---|---|
  Moravice Moravice na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Primorsko-goranska |
| Općina/Grad | Vrbovsko |
| Najbliži (veći) grad | Rijeka |
| Površina | 3,629 km² |
| Nadmorska visina | 422 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 664[1] |
| - Gustoća | 219,6 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 565 |
| Broj stanovnika Moravice (Vrbovsko, Primorsko-goranska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 664 |
| 2021. | 509 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 51325 Moravice |
| Pozivni broj | +385(0)51 877- |
| Autooznaka | RI |
 | |
Zemljopisni položajUredi
Moravice se nalaze na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više sela koja se protežu na dva brijega između kojih protječe rijeka Dobra, a to su redom:
Komlenići, Radoševići, Mlinari, Tići, Žakule, Carevići, Vukšići, Matići, Petrovići, Donji Vučkovići i Gornji Vučkovići, Vučinići, Jakšići, Dokmanovići, Dragovići, Nikšići, Vukelići, Bunjevci, Mišljenovići, Tomići, Plandište, Radigojna, Topolovica i Međedi.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Moravice imaju 664 stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2001. godine imale su 797 stanovnika,[3] što znači da se pučanstvo smanjilo za 16,7 %.
| broj stanovnika | 477 | 638 | 131 | 349 | 515 | 773 | 832 | 1241 | 734 | 974 | 916 | 956 | 814 | 841 | 797 | 664 | 509 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
PovijestUredi
Početkom 16. stoljeća zbog turskog pustošenja Gorskim kotarom staro stanovništvo Gomirja, Vrbovskog i Moravica gotovo je nestalo. Vlasi su iz Like prelazili na kršćansku stranu, zbog čega je general karlovački Josip Turn 1585. godine, predložio da se ti Vlasi nasele u Moravici, a zemljište da se kupi od knezova Zrinskih.[4] Radi obrane od Turaka krajiške vlasti od 1599. godine u nekoliko navrata iz Bosne, Like i Sjeverne Dalmacije dovode Vlahe, koji su na području Vojne granice bili toliko brojni da je Ferdinand II. 1630. godine donio Vlaške statute kojim je odobrio da Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju povlastice, koje su imali u Osmanskom Carstvu.[5] U početku 17. stoljeća Moravice su naseljene i izbjeglim stanovništvom iz Pounja, koje je bilo pretežito pravoslavne vjeroispovijesti.[2] Naselje se počelo snažnije razvijati zbog izgradnje željezničke pruge Zagreb–Rijeka preko Karlovca i Ogulina. Izgrađena je ložionica i druga željeznička postrojenja.[6]
GospodarstvoUredi
U gospodarstvu u Moravicama uvelike prevladava željeznica.
Obrazovanje i kulturaUredi
- Osnovna škola “I.G. Kovačić, Vrbovsko", Područna škola Nikole Tesle, Moravice
- Željeznička tehnička škola Moravice
- Učenički dom (110 učenika)
- KUD »Željezničar«
- Folklorna skupina Moravice[7]
Šport i rekreacijaUredi
- NK Željezničar Moravice, nogometni klub
- Kuglački klub »Željezničar«
- Ženski kuglački klub »Željezničar«
- Školski športski klub ŽTŠ Moravice
- Planinarsko društvo »Željezničar«
Poznate osobeUredi
- Pero Kvrgić, hrv. glumac, rođen 4. ožujka 1927. u Moravicama
- Đorđe Petrović, hrv. akademski slikar, rođen 5. kolovoza 1933. u Moravicama
- Vasilije Matić, hrv. znanstevnik iz područja šumarstva, rođen u Moravicama
- Đorđe Kangrga, hrv. glazbenik, rođen 16. ožujka 1945., odrastao u Moravicama
- Snježana Pejčić, hrv. vrhunska športašica, rođena 13. srpnja 1982. u Rijeci
- Slavko Kvaternik, hrv. bivši austro-ugarski pukovnik, hrvatski političar, vojskovođa NDH, ustaški krilnik, doglavnik, ministar Hrvatskog domobranstva, rođen 25. kolovoza 1878. u Moravicama
- Vladika Danilo Jakšić, rođen u Moravicama 7. siječnja 1715.[8]
- Marija Fabek, hrvatska domovinska i iseljenička književnica
Znamenitosti i zanimljivostiUredi
- Hram Sv. Velikomučenika Georgija
IzvoriUredi
- ↑ DSZ: Popis 2011.[neaktivna poveznica]
- ↑ a b Hrvatska enciklopedija on line
- ↑ DSZ: Popis 2001.
- ↑ [https://web.archive.org/web/20150922005533/http://www.muzic-ivan.info/vlasi_u_starijoj_hrvatskoj_historiografiji.pdf Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015. Mužić, Ivan, Vlasi u straijoj hrvatskoj historiografiji, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010., ISBN 978-953-6803-25-5, str. 47.], pristupljeno 13. studenoga 2019.
(PDF)
- ↑ Neven Budak, Habsburzi i Hrvati, Kolo 3, 2002.
- ↑ Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8, Zagreb: JLZ, 1971., str. 113.
- ↑ Folklorna skupina Moravice, pristupljeno 23. prosinca 2020.
- ↑ Danilo Jakšić. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2011. Pristupljeno 13. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske povezniceUredi
- www.moravice.com Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2018., stranice Foruma Mladih Moravice
Nedovršeni članak Moravice koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.