Moravice
Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996.[2]) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativno pripadaju gradu Vrbovskome.
| Moravice | |
|---|---|
  Moravice Moravice na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Primorsko-goranska |
| Općina/Grad | Vrbovsko |
| Najbliži (veći) grad | Rijeka |
| Površina | 3,629 km² |
| Nadmorska visina | 422 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°15′11″N 15°00′14″E / 45.253°N 15.004°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 664[1] |
| - Gustoća | 219,6 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 565 |
| Broj stanovnika Moravice (Vrbovsko, Primorsko-goranska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 664 |
| 2021. | 509 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 51325 Moravice |
| Pozivni broj | +385(0)51 877- |
| Autooznaka | RI |
 | |
Zemljopisni položajUredi
Moravice se nalaze na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više sela koja se protežu na dva brijega između kojih protječe rijeka Dobra, a to su redom:
Komlenići, Radoševići, Mlinari, Tići, Žakule, Carevići, Vukšići, Matići, Petrovići, Donji Vučkovići i Gornji Vučkovići, Vučinići, Jakšići, Dokmanovići, Dragovići, Nikšići, Vukelići, Bunjevci, Mišljenovići, Tomići, Plandište, Radigojna, Topolovica i Međedi.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Moravice imaju 664 stanovnika. Na prethodnom popisu iz 2001. godine imale su 797 stanovnika,[3] što znači da se pučanstvo smanjilo za 16,7 %.
| broj stanovnika | 477 | 638 | 131 | 349 | 515 | 773 | 832 | 1241 | 734 | 974 | 916 | 956 | 814 | 841 | 797 | 664 | 509 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
PovijestUredi
Početkom 16. stoljeća zbog turskog pustošenja Gorskim kotarom staro stanovništvo Gomirja, Vrbovskog i Moravica gotovo je nestalo. Vlasi su iz Like prelazili na kršćansku stranu, zbog čega je general karlovački Josip Turn 1585. godine, predložio da se ti Vlasi nasele u Moravici, a zemljište da se kupi od knezova Zrinskih.[4] Radi obrane od Turaka krajiške vlasti od 1599. godine u nekoliko navrata iz Bosne, Like i Sjeverne Dalmacije dovode Vlahe, koji su na području Vojne granice bili toliko brojni da je Ferdinand II. 1630. godine donio Vlaške statute kojim je odobrio da Vlasi naseljeni u Križevačkoj, Koprivničkoj i Ivanićkoj kapetaniji zadržavaju povlastice, koje su imali u Osmanskom Carstvu.[5] U početku 17. stoljeća Moravice su naseljene i izbjeglim stanovništvom iz Pounja, koje je bilo pretežito pravoslavne vjeroispovijesti.[2] Naselje se počelo snažnije razvijati zbog izgradnje željezničke pruge Zagreb–Rijeka preko Karlovca i Ogulina. Izgrađena je ložionica i druga željeznička postrojenja.[6]
GospodarstvoUredi
U gospodarstvu u Moravicama uvelike prevladava željeznica.
Obrazovanje i kulturaUredi
- Osnovna škola “I. G. Kovačić, Vrbovsko", Područna škola Nikole Tesle, Moravice
- Željeznička tehnička škola Moravice
- Učenički dom (110 učenika)
- KUD »Željezničar«
- Folklorna skupina Moravice[7]
Šport i rekreacijaUredi
- NK Željezničar Moravice, nogometni klub
- Kuglački klub »Željezničar«
- Ženski kuglački klub »Željezničar«
- Školski športski klub ŽTŠ Moravice
- Planinarsko društvo »Željezničar«
Poznate osobeUredi
- Pero Kvrgić, hrv. glumac, rođen 4. ožujka 1927. u Moravicama
- Đorđe Petrović, hrv. akademski slikar, rođen 5. kolovoza 1933. u Moravicama
- Vasilije Matić, hrv. znanstevnik iz područja šumarstva, rođen u Moravicama
- Đorđe Kangrga, hrv. glazbenik, rođen 16. ožujka 1945., odrastao u Moravicama
- Snježana Pejčić, hrv. vrhunska športašica, rođena 13. srpnja 1982. u Rijeci
- Slavko Kvaternik, hrv. bivši austro-ugarski pukovnik, hrvatski političar, vojskovođa NDH, ustaški krilnik, doglavnik, ministar Hrvatskog domobranstva, rođen 25. kolovoza 1878. u Moravicama
- Vladika Danilo Jakšić, rođen u Moravicama 7. siječnja 1715.[8]
- Marija Fabek, hrvatska domovinska i iseljenička književnica
Znamenitosti i zanimljivostiUredi
- Hram Sv. Velikomučenika Georgija
IzvoriUredi
- ↑ DSZ: Popis 2011.[neaktivna poveznica]
- ↑ a b Moravice, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.
- ↑ DSZ: Popis 2001.
- ↑ Ivan Mužić, Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010., ISBN 978-953-6803-25-5, str. 47. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2015., pristupljeno 13. studenoga 2019.
(PDF)
- ↑ Neven Budak, Habsburzi i Hrvati, Kolo 3, 2002.
- ↑ Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8, Zagreb: JLZ, 1971., str. 113.
- ↑ Folklorna skupina Moravice, pristupljeno 23. prosinca 2020.
- ↑ Danilo Jakšić. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2011. Pristupljeno 13. siječnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske povezniceUredi
- www.moravice.com Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2018., stranice Foruma Mladih Moravice
