Safvet-beg Bašagić: razlika između inačica

Još kao đak 2. razreda gimnazije, [[1886.]] godine, pokušava pisati stihove hrvatski i taj početak pokazuje kakav će biti njegov daljnji rad, o pradjedovima, o njihovoj čestitosti, o junaštvu.<ref name="Alija Nametak">Alija Nametak, ''Sarajevske uspomene'', (tekstove odabrao i za tisak priredio dr. Fehim Nametak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997., ISBN 953-169-001-4, str. 21.</ref> Njegove pjesme su jednostavne formom, duši bliske sadržinom u kojima opijeva boli i stradanja, život i užitke naroda u Bosni razapeta na velikoj raskrsnici Istoka i Zapada.<ref name="Alija Nametak"/> Tipičan je pjesnik bosanskoga ponosa i to bosansko-begovskoga ponosa kako u lirskoj pjesmi tako i u dramama (''Abdullah paša'' i ''Boj pod Ozijom'' a jedna njegova drama nosila je naslov ''Bosanski ponos'').<ref name="Bakšić"/> [[1894.]] godine poslao je [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]] u Zagreb zbirku od 68 lirskih i epsko-lirskih narodnih pjesama koje je zabilježio a koje su dobrim dijelom već uvrštene u Matičine zbirke narodnih pjesama.<ref name="M.Bakšić"/> [[1900.]] godine izdao je ''Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850.'', koja je do pojave knjige ''Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana'' ([[Muhamed Hadžijahić]]) bila standard proučavanja povijesti [[Bosanski Muslimani|Muslimana]]. [[1915.]] godine prikupio je veliki materijal za rječnik turcizama, arabizama i parsizama u hrvatskome jeziku. Posljednje mu je djelo ''Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini'', u izdanju Matice hrvatske, 1931. godine, koje je u neku ruku nadopuna ''Kratkoj uputi...'' i ''Bošnjacima i Hercegovcima u islamskoj književnosti''. UBio je suradnikom u [[leksikon]]u [[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]] tiskanom [[1925.]] godine prigodom proslave 1000-godišnjice [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatskoga kraljevstva]] i napisao je 79 životopisa.