Stanovništvo Njemačke: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Populacijski fond [[UN|Ujedinjenih naroda]] navodi Njemačku kao domaćina drugom najvećem broju međunarodnih migranata diljem svijeta, iza [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Više od 16 milijuna ljudi su useljenici prva i druga generacija. 96,1 % njih boravi u zapadnoj Njemačkoj i [[Berlin]]u. Oko 7.000.000 njih su stranci, koji se definiraju kao oni koji nemaju njemačko [[državljanstvo]]. Najveća etnička skupina njemačkog podrijetla su [[Turci]]. Od 1960-ih, Zapadna Njemačka i kasnije ujedinjena Njemačka privlače doseljenike prvenstveno iz Južne i Istočne Europe, kao i Turske, od kojih su mnogi (ili njihova djeca) s vremenom stekli njemačko državljanstvo. Dok je većina tih imigranata stigla kao gostujući radnici, Njemačka je također bila glavna destinacija za izbjeglice koje su podnijele zahtjev za [[azil]] u Njemačkoj, dijelom jer je njemački ustav dugo imao klauzulu koja jamči politički azil kao ljudsko pravo, ali ograničenja tijekom godina od tada su ograničila opseg.
 
==Pokrajine==
S krajem 2011. godine procjenjeno je da u Njemačkoj živi 81,8 milijuna stanovnika, te je ona najnaseljenija zemlja u Europskoj uniji i 16. najveća zemlja na svijetu prema broju stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 229,4 stanovnika po četvornom kilometru.
 
Njemačka je podjeljena na šesnaest država koje se zajednički nazivaju Länder. Zbog razlika u veličini i populaciji podjela tih država varira, osobito između gradskih država (Stadtstaaten) i država s većim teritorijima (Flächenländer).
{| style="background:none;" cellspacing="2px"
|
Line 89 ⟶ 93:
| style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 15. ||align=left | '''[[Duisburg]]''' ||align=left | [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]] || align=right|491.231
|-
| style="text-align:center; background:#f5f5f5;"| || ||align=right |SourceIzvor: StatistischeStatistički Ämterured desdržave Bundesi und der Länderpokrajina<ref>{{cite web|url=http://www.statistik-portal.de/Statistik-Portal/|title=Statistikportal|publisher=StatistischeStatistika ÄmterDržavne desuprave Bundesi undDržavnog derzavoda Länderza statistiku |date=31. Decemberprosinca 2015. |accessdate=2. Augustkolovoza 2017.}}</ref>
|}
 
Line 186 ⟶ 190:
 
==Etničke manjine i migrantska pozadina==
Savezni ured za statistiku definira osobe sa migrantnim[[migrantni]]m podrijetlom sve osobe koje su nakon 1949. godine migrirale na područje sadašnje Savezne Republike Njemačke, kao i sve strane državljane rođene u Njemačkoj i sve osobe rođene u Njemačkoj kao njemačke državljane s barem jednim roditeljem migrirantom u Njemačkoj ili je rođen u Njemačkoj kao stranac. Ovdje prikazane brojke temelje se samo na ovoj definiciji.
 
U 2010. godini u Njemačkoj je živjelo 2,3 milijuna obitelji[[obitelj]]i s djecom mlađim od 18 godina, u kojima je barem jedan roditelj imao stranihstrane korijenakorijene. Oni predstavljaju 29% od ukupno 8,1 milijuna obitelji s maloljetnom djecom. U usporedbi s 2005. godinom kada se počelo prikupljati detaljne informacije o stanovništvu s migrantskim podrijetlom udio obitelji migranta porastao je za 2 postotna boda. U 2015. godini 36% djece mlađe od 5 godina imalo je migrantsku pozadinu.
 
Većina obitelji s migrantskim podrijetlom živi u zapadnom dijelu Njemačke. Obitelji s migrantskim podrijetlom češće imaju troje ili više maloljetne djece u kućanstvu od obitelji bez migrantskih podrijetla. U 2009. godini 3,0 milijuna osoba imigrantskih podrijetla imalo je [[Turci|turske]] korijene, 2,9 milijuna ima korijene u državama sljednicama [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (uključujući i veliki broj ruskih govornika etničkih Nijemaca), njih 1,5 milijuna imalo je korijene u državama sljednicama [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i 1,5 milijuna [[Poljska|poljskih]] korijena.
 
U 2008. godini 18,4% Nijemaca bilo koje dobne skupine i 30% njemačke djece imalo je najmanje jednog roditelja koji je rođen u inozemstvu.