Cincari: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
m sitno
Redak 1:
[[Datoteka:Tose Proeski.jpg|mini|Makedonski pjevač [[Toše Proeski]] s pravim imenom Todor Proja bio je Cincarin po narodnosti]]
'''Cincari''' (sami sebe nazivaju '''Armânji''' odnosno '''Makedonarmânji'''), jedna od najpoznatijih skupina [[Vlasi|Vlaha]] ili Aromuna nastanjena na području [[Srbija|Srbije]], [[Makedonija|Makedonije]] i [[Grčka|Grčke]]. Potomci su romaniziranih tračkih skupina koja se do danas uspjela donekle sačuvati na istočnom [[Balkan]]u. Cincari su izvorno polunomadski ili nomadski [[stočarstvo|stočari]] koji su posjedovali velika stada ovaca. Poznati su po proizvodnji [[sir]]a, ili i kao trgovci, te nadalje kao veoma škrti ljudi. Njihovo ime Cincar postalo je sinonim za škrtarenje ('' 'cincarenje' '') i škrtog čovjeka ('' 'cincar' ''). Cincari su vjerojatno dio iste populacije koju u Grčkoj nazivaju [[Kucovlasi]]ma ili '' 'Šepavim Vlasima' '',. Kao posebna manjina, pod imenom Cincari priznati su u Srbiji, gdje se oštro protive korištenju naziva [[Vlasi|Aromuni]], a zastupa ih Srpsko cincarsko društvo-Lunjina koje je objavilo 15 knjiga.
 
== Ime ==
Ime ”Cincari„„Cincari” dolazi od naziva za brojku pet koja u njihovom izgovoru glasi ”cinci„„cinci” umjesto ”činči„„činči”.
 
== Jezik ==
Redak 10:
 
== Povijest Cincara i osvrt na Vlahe ==
Cincari su jedna od skupina koja pripada [[Vlasi]]ma a na području Srbije postoje najmanje 3 ili 4 skupine Vlaha koje ne treba brkati s Cincarima. Cincari su porijeklom iz područja Grčke i [[Makedonija|Makedonije]], a njihovo glavno gradsko središte bilo je planinski grad [[Moskopolje]] (Μοσχόπολις; vlaški Moscopole) osnovan početkom 14. stoljeća kao zimsko prebivalište '' 'čobana' '' na 1,.200 metara visine, a održao se sve do njegovog uništenja od strane [[Turci|Turaka]] 1788. i ponovno 1821. Cincari su se razbježali iz svoga grada za koji se kaže da je imao 12,.000 kuća (Gustav Weigand; <ref>[http://www.cincarnet.com/moskopolje.htm</ref> vidi). Iz cijelog ovog područja na granici [[Albanija|Albanije]], Makedonije i Grčke izbjeglo je oko 300,.000 Cincara i nastanilo se po Grčkoj, Makedoniji i Srbiji. Cinacari su danas narod koji nestaje. Na području Grčke su helenizirani a polako nestaju i u drugim dijelovima Balkana. Nešto malo preostalo ih je danas u Srbiji gdje su veoma aktivni u očuvanju svoga identiteta.
 
Prave Cincare ne treba brkati s ostalim vlaškim skupinama. U ne-cincarskenecincarske vlaške skupine u Srbiji pripadaju:
*[[Carani]] koji žive u području [[Zaječar]]a, [[Negotin]]a i [[Kladovo|Kladova]] koji govore muntenskim (oltenskim) narječjem;
*[[Munćani]] (Munteni; odnosno brđani) koji su naseljeni u slivovima Porečke i Crne Reke;
Redak 19:
 
== Poznati Cincari ==
Jedan od najpoznatijih suvremenih Cincara je poznati glumac [[Taško Načić]], a po riječima predsjedništva društva '' 'Lunjina' '', [[Dimitrije Nikolajević]], to je bio i tragično poginuli makedonski pjevač Todor Proja, poznatiji kao [[Toše Proeski]] <ref>[http://zauvijekproeski.blogger.ba/arhiva/?start=81 Zauvijek Tose Proeski....]</ref>. Otac [[Majka Terezija|Majke Terezije]], Nikollë Bojaxhiu imaobio je cincarskocincarskog podrijetlopodrijetla.
 
== Izvori ==
Jedan od najpoznatijih suvremenih Cincara je poznati glumac [[Taško Načić]], a po riječima predsjedništva društva '' 'Lunjina' '', [[Dimitrije Nikolajević]], to je bio i tragično poginuli makedonski pjevač Todor Proja, poznatiji kao [[Toše Proeski]] <ref>[http://zauvijekproeski.blogger.ba/arhiva/?start=81 Zauvijek Tose Proeski....]</ref>. Otac [[Majka Terezija|Majke Terezije]], Nikollë Bojaxhiu imao je cincarsko podrijetlo.
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
Line 30 ⟶ 32:
*[http://www.cincarnet.com/vesti.htm Vesti/ News/Nachrichten/Nautatsa]
* [http://balkans.courriers.info/article16636.html Nikola Trifon, Cincari, narod koji nestaje], Beograd: Lunjina, 2010, 559 str
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Vlasi]]