U Hrvatskoj iz porodice štitarki raste približno 65 rodova s približno 170 vrsta. [[Zvinčac]] ''(''[[Bupleurum]]'')'', [[pukovica]] (''([[Peucedanum)]]'') i [[devesilje]] (''([[Seseli)]]'') su zastupljeni s po desetak vrsta, ostali s manje: [[čehulja]] (''([[Myrrhis)]]''), [[divlji komorač]] (''([[Portenschlagiella)]]''), [[jarčevac]] (''([[Aegopodium)]]''), [[ježika]] (''([[Echinophora spinosa)]]''), [[milogled]] ili zdravičuca[[zdravčica]] (''([[Sanicula)]]''), petrovac[[motar]] (''([[Crithmum maritimum)]]''), [[volujsko oko]] (''([[Hacquetia)]]''). Porodici pripadaju i neke smrtno otrovne vrste: [[divlji peršin]] (''([[Aethusa cynapium)]]''), [[kukuta]] (''([[Conium maculantum)maculatum]]''), [[trubeljika]] (''([[Cicuta virosa)]]'').<ref>Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986. </ref>
