Park prirode Kopački rit: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 161.53.180.10 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
{{Nacionalni park
| naziv = Kopački rit
| izvorni naziv =
| slika = [[Datoteka:Kopacki_rit2.JPG|250px]]
| slika_opis = '''Park prirode Kopački rit'''
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-sekunde =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-sekunde =
| dužina-oznaka =
| lokacija = [[Baranja]]
| površina = 177 km<sup>2</sup><ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270611.html Zakon o Parku prirode "Kopački rit", Narodne novine br. 45/99.] <small>pristupljeno 21. listopada 2013.</small></ref>
| država = [[Hrvatska]]
| najbliži grad = [[Osijek]]
| utemeljen = [[1976.]]
| broj posjetitelja =
| službena stranica = [http://www.kopacki-rit.com/ Kopački rit]
}}
'''Park prirode Kopački rit''' je poplavno područje u [[Baranja|Baranji]], na sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]], između rijeka [[Dunav]] na istoku i [[Drava|Drave]] na jugu. Utemeljen je [[1976]]. godine. [[Park prirode]] je ukupne veličine 17.700 [[ha]] (177 km<sup>2</sup>), od čega Specijalni [[zoološki rezervat]] obuhvaća 8.000 ha (80 km<sup>2</sup>). Administrativno se nalazi u općini Bilje, [[Osječko-baranjska županija]]. Trenutno je najstariji proglašeni park prirode u Hrvatskoj.
Ime je dobio prema [[Kopačevo|istoimenom selu]] koje se nalazi na rubu parka, od [[Mađarski|mađ.]] "kopacs" = kopča i "rét" = močvarna livada. <ref name="tzb">[http://www.tzbaranje.hr/UserFiles/file/novosti/Vikend-u-Baranji-ljeto-2013-OBILAZAK-BARANJE-ruta-Najpoznatije-u-Baranji-i-Osijek-PDF.pdf Brošura Turističke zajednice Baranje], <small>(pristupljeno 19. rujna 2015.</small>)</ref> Mađarska riječ kopács također označava predmet koji je raskovan, odnosno razbijen na manje cjeline, što sliči razbijenim cjelinama (šume, tršćaci, jezerca...) u ritu. <!-- Hvala [[Suradnik:Laslovarga|suradniku Laslu]] na ovom ovom objašnjenju -->
Kopački rit je jedna od najvećih [[fluvijalno-močvarna nizina|fluvijalno-močvarnih nizina]] u [[Europa|Europi]]. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz [[Dunav]]a, te mnogo manje iz Drave. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka..<ref name="geo">[http://www.geografija.hr/clanci/1513/kopacki-rit-turizam-u-parku-prirode Geografija.hr - Kopački rit], <small>pristupljeno 31. listopada 2013.</small></ref>
Dijelovi kopna i [[rit]]skih voda čine vrlo složen mozaik, a njihov oblik i funkcija u datom trenutku ovise o količini nadošle vode. Kanali su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene veze unutar rita.
Kopački rit uvršten je i u listu ornitološki značajnih područja - IBA (Important Bird Area), a nominiran je i za uvrštenje u UNESCO (Svjetska prirodna baština).
== Povijest Kopačkog rita ==
[[Datoteka:Tikves Castle1.JPG|mini|desno|300px|Dvorac Tikveš]]
Prvu ideju o "Beljskom nacionalnom parku" iznosi prirodoslovac Szecheny [[1935.]] godine. U bivšoj [[SFRJ]], točnije od [[1959.]] Kopačkim ritom upravlja lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" iz [[Beograd]]a, koje u suglasnosti sa tadašnjim zavodom za zaštitu prirode [[1958.]] godine traži proglašenje Nacionalnog parka "Moša Pijade", s čime se ne slaže Konzervatorski zavod iz Zagreba koji je zastupao ideju upravljanog prirodnog rezervata. Tijekom tog razdoblja, izgrađeno je naselje Tikveš i istoimeni [[Dvorac Tikveš|dvorac]] sa pripadajućim gospodarskim objektima za lov i rekreaciju tadašnjeg predsjednika [[Josip Broz|Josipa Broza Tita]]. Angažmanom Drage Getza i nekoliko uglednih prirodoslovaca Kopački rit [[1967.]] zbog svoje očuvanosti, velike bioraznolikosti i ekološke vrijednosti postaje "Upravljani prirodni rezervat". Nekoliko godina kasnije, točnije [[1976.]], uže područje parka je proglašeno Specijalnim zoološkim rezervatom, a šire područje Parkom prirode "Kopački rit", ukupne površine 10.500 ha. Godine [[1993.]] Kopački rit je proglašen međunarodno značajnim močvarnim područjem zaštićen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]]. Od [[1997.]] godine parkom prirode upravlja Javna ustanova "Park prirode Kopački rit". Odlukom Hrvatskog Sabora Park prirode je proširen [[1999.]] na sadašnjih 17.700 ha površine.<ref name="geo"/>
Pitanje treba li Kopački rit biti proglašen nacionalnim parkom se otvaralo više puta. Zahtjevi su ponovljeni 1958., 1982. i 1999. godine. Zagovaratelji statusa nacionalnog parka smatraju kako bi se time poboljšao razvoj ekološkog turizma i pozivaju se na činjenicu da su svi nacionalni parkovi u Hrvatskoj vezani uz fenomen [[krš]]a. U istočnoj Hrvatskoj tako još uvijek nije proglašen niti jedan [[nacionalni park]].<ref name="geo"/>
Tijekom povijesti je u nekoliko navrata na području današnjeg Parka prirode proglašavana "ekološka katastrofa". Tijekom prekopavanja hulovskog kanala [[1969.]] u ritu je izgubljeno 3000 ha površine pod vodom. Te godine Kopačko jezero je gotovo presušilo. Godine 1985. je u jezero Sakadaš iscurio gnoj svinjogojske farme iz Darde, čime je uginuo veliki broj ribe. Ljudskim djelovanjem, izlovom ribe i odstrjelom ptica i divljači narušava se ekološka ravnoteža. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dio parka je miniran, a čišćenje parka je otežano jer su [[Mina|mine]] ukopane u močvarni mulj. U Posebnom zoološkom rezervatu pod minama je oko 3700 ha površine.<ref name="geo"/>
== Geografska obilježja ==
Line 20 ⟶ 57:
2010-tih godina prvi puta uočena je i američka vrsta [[Viseći šaš]] (''[[Scirpus pendulus]]'').<ref>[http://www.novilist.hr/layout/set/print/Znanost-i-tehnologija/Znanost/U-Kopackom-ritu-pronadena-nova-vrsta-biljke-viseci-sas Novi List]</ref>
== Fauna ==
Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pružaju povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]]. Do danas je utvrđeno više od 400 vrsta beskralježnjaka između kojih je i nova forma [[školjkaši|školjkaša]] - Unio tumidus kopaciensis. Kopački rit je najveće [[mrjestilište]] i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka ulova, 44 vrste riba je do sada zabilježeno, od kojih se veličinom populacije ističu: [[šaran]] (Cyprinus carpio), [[štuka]] (Esox lucius), [[som]] (Silurus glanis) i [[smuđ]] (Stizostedion lucioperca). Nepregledni trščaci, šume i bare Kopačkog rita te okolni pašnjaci pružaju idealne uvjete za život mnogim vrstama [[sisavci|sisavaca]]: obični [[jelen]] (Cervus elaphus), obične [[srna|srne]] (Capreolus capreolus), [[divlja svinja]] (Sus scrofa), [[divlja mačka]] (Felis silvestris), obični [[jazavac]] (Meles meles) i dr.
Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini fauna [[ptice|ptica]]. Zabilježeno je čak 285 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje gnijezde u velikim kolonijama - [[čaplja|čaplje]] (Ardea cinerea, Ardea purpurea), obični [[galeb]] (Larus ridibundus), [[bjelobrada čigra]] (Chlidonias hybrida), [[veliki vranac]] (Phalacrocorax carbo) i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari [[orao štekavac|orla štekavca]] (Haliaeetus albicilla), vrsta koja je ugrožena u svjetskim razmjerima. A od ostalih ugroženih europskih vrsta redovito gnijezdi 5 pari [[crna roda|crnih roda]] (Ciconia nigra), 4 do 5 pari [[stepski sokol|stepskog sokola]] (Falco cherrug), 40 parova [[bijela čapljica|bijelih čapljica]] (Egretta garzetta) te oko 100 pari [[divlja guska|divljih gusaka]] (Anser anser). U Kopačkokom ritu gnijezdi i više stotina parova patke [[njorka|njorke]] (Aythya nyroca), koja je jedna od najugroženijih europskih vrsta. Prilikom proljetne i jesenske selidbe, Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.
== Turizam ==
| |||