Zagrebačka banka: razlika između inačica

Godine [[1962.]] Gradska štedionica ušla je kao filijala u sklop Komunalne banke Zagreb. Sjedište Komunalne banke [[1964.]] seli se s Trga Republike u Paromlinsku cestu, a iste godine nakon velike poplave Zagreb se obnavlja uz povoljne kredite za sanaciju posljedica od [[poplava|poplave]]. Godine [[1966.]] Komunalna banka preimenovana je u Kreditnu banku Zagreb koja ubrzo postaje dijelom sustava Udruženja poslovnih banaka u Zagrebu.

 

=== [[1970.]] – [[1980.]] ===

Početkom 70-ih osnovana je Udružena banka Zagreb; jedna od pet njezinih članica bila je i tadašnja Kreditna banka.

Godine [[1971.]] otvorena je poslovnica u Vlaškoj, u spomen na književnika [[August Šenoa|Augusta Šenou]] nazvana [[Zlatarevo zlato|„Zlatarevo zlato“]], i osnovana štedionica za mlade „Pčelica“. Prvi priručnik „Škola i štednja“ tiskan je [[1973.]], a iste godine Gradska štedionica sudjeluje u financiranju izgradnje dvorane [[Vatroslav Lisinski|„Vatroslav Lisinski“]].

Potkraj 70-ih osnivači Kreditne banke Zagreb i Jugobanke udružuju se u Zagrebačku banku. Zagrebačka banka [[1989.]] postaje prvom bankom u bivšoj državi koja je postala moderno [[dioničko društvo]].

 

=== [[1990.]] – [[2000.]] ===