Viktor Novak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Dopuna nadnevku smrti.
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
Viktor Novak rodio se u Donjoj Stubici 1889. godine. [[1913.]] godine završio je [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] i zatim proveo godinu dana u [[Rim]]u na specijalizaciji u pomoćnim povijesnim znanostima, osobito latinskoj paleografiji. [[1915.]] godine obranio je doktorsku dizertaciju "''Ban [[Mihac Mihaljević]] i njegovo doba''".
 
Radio je kao gimnazijski profesor i rukovoditelj Rukopisnog odjela Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Od 1920.–1922. docent, 1922.–1924. profesor pomoćnih povijesnih znanosti i povijesne metodike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1929. do umirovljenja 1959. profesor hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. [[1941.]] godine potpisao je ''[[Apel srpskom narodu]]'',<ref>[[Ivica Relković]], ''Haaški recital Vuka Draškovića'', Susret, Zagreb, 2004., ISBN 953-97047-3-1, str. 76:{{citat2|Viktor Novak je u nizu članaka, a posebno u knjizi "Magnum Crimen", optužio hrvatsku Katoličku crkvu i zbog suradnje s nacističkim režimom, a sam je u Beogradu 13. kolovoza 1941. potpisao "Apel srpskom narodu" u kome su komunisti nazvani "razbojničkim bandama", a Srbi pozvani na pokornost njemačkom okupatoru ([[Ivan Mužić]]: Pavelić i Stepinac, str. 82.)}}</ref> dokument koji je objavljen u [[beograd]]skome listu ''Novo vreme'', [[13. kolovoza]] 1941. godine. U studenome 1941. godine bio je optužen i zatvoren kao [[Masoni|mason]] u [[Banjički logor]], zajedno sa 152 intelektualca koji su potom, tijekom slijedećihsljedećih dva mjeseca, pušteni iz logora.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.starosajmiste.info/userfiles/files/download/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf Olga Manojlović Pintar, Milan Radanović, Milovan Pisarri, Nenad Lajbenšperger, Enzo (Enco) Traverso, ''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada''], ur. Rena Rädle i Milovan Pisarri, nakladnik: Milan Radanović, Beograd, 2013., ISBN 978-86-916435-0-8, str. 140., 142.; [http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/ http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/rs/]</ref>
 
U svom znanstvenom radu bavio se latinskom [[paleografija|paleografijom]] i [[diplomatika|diplomatikom]]. Godine 1952. objavio je knjigu Latinska paleografija, koja se ubraja u značajna djela te znanstvene discipline.