Milan Martić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
Nakon [[Operacija Oluja|vojno-redarstvene operacije Oluje]], u kojoj su hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, pobjegao je iz Hrvatske i većinu se vremena od ruke pravde skrivao u dijelu BiH koji su držali Srbi ([[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]).
Nakon neuspjeha protuudarne [[Operacija Vaganj 95|operacije Vaganj 95]], potpisao je dokument nadnevka [[4. rujna]] [[1995.]], koji je klasificiran kao "vojna tajna" i "strogo povjerljivo", kojim je predviđeno osnivanje vojne formacije t.zv. [[Oslobodilačka vojska RSK|Oslobodilačke vojske RSK]], čija je zadaća bila obnova propalog i neuspjelog velikosrpskog projekta t.zv. [[RSK]].<ref>Nenad Piskač: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/nenad-piskac/21045-hmdcdr-knjiga-17-dokumenti-vojne-provenijencije-republike-srpske-krajine.html HMDCDR, knjiga 17.: Dokumenti vojne provenijencije Republike srpske krajine. Doma radi, za čitanje s razumijevanjem srpskih vrela, spreman!], Hrvatsko kulturno vijeće, 27. kolovoza 2015.<br>{{hakave}}</ref>
Istog je dana naredio organiziranu (u skladu s ranije pripremljenim i uvježbavanim planom) evakuaciju stanovništva iz dijelova RSK u Dalmaciji i Lici, na područje pod kontrolom Srba u Bosni i Hercegovini. Mnogo vojnika [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] je saznavši za tu zapovijed skinulo uniforme i pridružilo se svojim obiteljima u bijegu, što je pridonijelo slomu otpora vojnih snaga RSK.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/oluja-kako-ju-je-vidio-general-mrksic-martica-je-proglasio-izdajnikom-jer-je-naredio-evakuaciju-civila-iz-krajine/286375/|title=OLUJA KAKO JU JE VIDIO GENERAL MRKŠIĆ Martića je proglasio izdajnikom jer je naredio evakuaciju civila iz Krajine|author=Vlado Vurušić|date=31. srpnja 2015.|work=|language=|publisher=Jutarnji list|accessdate=14. kolovoza 2018.}}</ref>
Predao se [[Haag]]u 15. svibnja 2002., ali nakon što su ga srpske vlasti bile prisiljene izručiti.
Line 15 ⟶ 17:
U optužnici je glasilo, da je on, od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata planirao, zapovijedio i poticao progone, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenja, deportacije, bezobzirna razaranja i pljačke na području Republike Hrvatske i BiH.
Nakon sudskog procesa koji je trajao par godina (suđenje je počelo 2005.), Raspravno vijeće [[Haaški sud|Haaškog suda]] ga je nepravomoćno prvostupanjskom presudom [[12. lipnja]] 2007. osudilo zbog ratnog zločina nad nesrpskim civilima u Hrvatskoj na 35 godina zatvora.<ref>http://www.un.org/icty/pressreal/2007/pr1162e-summary.htm</ref> Tužiteljstvo je tražilo doživotni zatvor.
8. studenog 2008. godine je drugostupanjskom presudom potvrđena u cijelosti prvostupanjska presuda.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.icty.org/x/cases/martic/acjug/en/081008_Martic_summary_en.pdf|title=Summary of the Appeal Judgement
Prosecutor v. Milan Martić|author=ICTY|date=8. listopada 2008.|work=|language=engleski|publisher=ICTY|accessdate=14. kolovoza 2018.}}</ref> Upućen je na izdržavanje zatvorske kazne u Estoniju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/martic-zeli-premjetsaj-iz-estonskog-zatvora/26642721.html|title=Martić želi premještaj iz estonskog zatvora|author=Goran Jungvirth|date=17. listopada 2014.|work=|language=|publisher=Radio Slobodna Europa|accessdate=14. kolovoza 2018.}}</ref><br>
== Izvori ==
| |||