Marun: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 9:
Oko značenja pojma "marun" postoje razmimoilaženja u tumačenju, a zanimljivo je spomenuti da se u [[Italija|Italiji]] pod tim imenom podrazumijeva posebna sorta sa plodovima odlične kvalitete čija stabla su vrlo zahtjevna i manjne produktivna u odnosu na "obične" kestene.
 
Lovranski maruni odgovaraju izgledom i kvalitetom talijanskom tipu maruna, a genetski su istovjetni varietetu Marradi.
Lovranski maruni su nastali križanjem domaćih divljih kestena i sadnica koje su lovranski pomorci donijeli iz neke od zemalja Dalekog istoka, najvjerojatnije [[Japan]]a.
 
Kako spadaju u najkvalitetniju vrstu kestena (s njima se mogu usporediti samo slovenski gorički maruni te talijanski Gentile de Torino), maruniMaruni su se izvozili još u 17. stoljeću, pa su uz [[maslina|masline]], [[vino]] i [[trešnja|trešnje]] predstavljali kulturu od koje je stanovništvo ovog kraja desetljećima živjelo. Izvoz maruna doživio je svoj vrhunac u 19. stoljeću, kada su se najviše tražili u Italiji, [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], nakon čega slijedi stagnacija, a potom i potpuno zapuštanje voćnjaka cijepljenih pitomih kestena, pa ih je, nažalost, sve manje.
 
Zbog svoje prisutnosti i neosporne kvalitete, maruni su snažno obilježili gastronomiju područja u kojem uspijevaju, pa se od njih od davnina pripremaju različita jela, juhe, umaci, nadjevi i prilozi te kolači i slastice. Nadjevom od maruna se pune patke, teleći odresci i lignje, a [[umak|umaci]] i prilozi od maruna najčešće se serviraju uz [[divljač]]. Od maruna pomiješanih s brašnom mijese se [[kroketi]], [[ravioli]] i ostale vrste tjestenina, koje se potom serviraju s umacima od istog pitomog kestena, najčešće pomiješanog s gljivama.
Redak 18:
 
U prošlosti su ljudi marune pekli, a zatim mljeli i kuhali kao nadomjestak za [[kava|kavu]], a od kestenovog [[med]]a pripremali su medenu [[rakija|rakiju]] i [[medica|medicu]].
 
U unutrašnjosti Hrvatske se marunom naziva svaki krupni kesten. U Karlovcu primjerice postoji takav marun koji je izgledom, vremenom dozrijevanja i veličinom ploda, nalik hibridima nastalima u Francuskoj križanjem maruna i sjemenjaka japanskog porijekla. Činjenica da stabla karlovačkih maruna postoje negdje od početkom 20.stoljeća, te su starija od francuskih hibrida nastalih u 60tim godinama, do sada nije objašnjena.
 
== Povezani članci ==