Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine,kao odgovor na proces majorizacije hrvatskog naroda u BIH[[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji je kulminirao nametanjem Barry-ovih amandmana na Izborna pravila i propise u BiH, održano je prvo zasjedanje (utemeljiteljska sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH 28.listopada 2000. godine u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] na kojem je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.

Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH [[Ante Jelavić]] 06. prosinca 2000. godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa ("Barry-evi amadmani") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22. prosinca 2000. godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.

Nakon trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 03. ožujka 2001. godine u [[Mostar|Mostaru]] na kojem su donešene odluke o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samodrživoj BiH, Visoki predstavnik za BiH [[Wolfgang Petritsch]] uklanja Antu Jelavića s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika [[HDZ BiH]] s obrazloženjem da je tim odlukama ugrozio ustavno uređenje FBiH[[Federacija Bosne i BiHHercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.

U prvoj polovici 2002. godine HDZ BiH i stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH ne potpisuju t.zvtzv. [[Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama]]<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/03/27/HRT0008.html] - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama</ref> koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch , a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za promjene [[Krešimir Zubak]], nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacuju Petritschove amandmane<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/19/HRT0057.html] - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT</ref>na Ustav FBiH uobličene na temelju tkz. Sarajevskog sporazuma u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom i tako ugrozio jednakopravnost i omogućio diskriminaciju hrvatskog naroda u FBiH i BiH.

Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u BiHBosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s ciljem da se spriječi [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Dragan Čović]] i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990]] [[Božo Ljubić]] su nakon formiranja [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Stranka demokratske akcije]], [[Narodna stranka Radom za boljitak]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874 |title=Hrvatski narodni sabor |prezime1=Medić |ime1=Marija |prezime2=Krešić |ime2=Zoran |izdavač=[[Večenji list]] |nadnevak=22. ožujka 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>

Sabor je obnovljen 19. travnja 2011. godine u [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače]] u [[Mostar|Mostaru]]. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i izbornog zakona.<ref name=Vecernji1>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-traze-federalnu-jedinicu-ne-prihvacaju-vlast-federaciji-clanak-278348 |title=Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji |prezime=Krešić |ime=Zoran |izdavač=[[Večernji list]] |nadnevak=19. travnja 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>

Za predsjednika Predsjedništva HNS-a izabran je [[Dragan Čović]], a [[Božo Ljubić]] izabran je za predsjednika Glavnoga vijeća HNS-a političkog i operativnog tijela HNS-a koje je osnovano s ciljem koordiniranja politike na svim područjima gdje žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Bruxellesu.<ref name=Vecernji1/> HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostava treće federalne jedinice s hrvatskom većinom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-bih-pocinju-tihi-otpor-vlastima-sarajevu-clanak-277971 |title=Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu |prezime=Krešić |ime=Zoran |izdavač=[[Večernji list]] |nadnevak=19. travnja 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>