Inačica od 15. prosinac 2018. u 14:07 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 81.002 edits m MaGa premjestio je stranicu Tiskarske forme na Tiskovna forma: bolji naziv ← Starija izmjena		Inačica od 15. prosinac 2018. u 14:42 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 81.002 edits m sitno Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:2009-04-18-noerdlingen-rr-37.jpg\|mini\|200px\|desno\|~~Tiskovne~~''Olovni slogovi'', tiskovne forme u visokom tisku]] [[Datoteka:Flexography-Platecloseup.JPG\|mini\|200px\|desno\|~~Tiskovna~~''Klišej'', tiskovna forma u fleksotisku ~~(''klišej'')~~]] [[Datoteka:Klingenberg Lithostein.jpg\|mini\|200px\|desno\|Kamena ploča, tiskovna forma u litografiji]] [[Datoteka:Druckplatte offset positiv 01.jpg\|mini\|200px\|desno\|Ofsetna ploča, tiskovna forma u ofsetnom tisku]] ~~tisku]]~~ [[Datoteka:Fotothek df ps 0002179 Arbeitende ^ sonstige Industrie.jpg\|mini\|200px\|desno\|Tiskovna forma bakrotiska na valjku]] [[Datoteka:OSCAL 2017 silkscreen printed materials 26.jpg\|mini\|200px\|desno\|Sito, tiskovna forma u sitotisku]] '''Tiskovna forma''' u postupku tiskarske reprodukcije je nosač grafičkoga zapisa koji se tiskarskom bojom prenosi na podlogu na koju se tiska. Sastoji se od tiskovnih elemenata i slobodnih površina. Tiskovni elementi u većini tiskarskih tehnika prihvaćaju (ili propuštaju) tiskarsku boju, a slobodne ju površine ne prihvaćaju. Tako se boja s tiskovnih elemenata neposredno ili posredno (ovisno o tehnici tiska) prenosi na [[tiskovna podloga\|tiskovnu podlogu]]. U digitalnim tehnikama tiska tiskovnom formom smatra se digitalni zapis pohranjen u [[računalna memorija\|računalnoj memoriji]]. Tiskovne ~~forma~~forme za klasične tehnike tiska najčešće se dijele prema odnosu tiskovnih elemenata i slobodnih površina. Tako postoje tiskovne forme za [[visoki tisak\|visoki]], [[plošni tisak\|plošni]], [[duboki tisak\|duboki]] i [[propusni tisak]].<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61458 Tiskovna forma] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. prosinca 2018.)</ref> == Tiskovne forme za visoki tisak == Kod tiskovnih formi za visoki tisak tiskovni su elementi uzdignuti u odnosu na slobodne površine. U klasičnom [[knjigotisak\|knjigotisku]] tiskovna je forma sastavljena od reljefnih slova od olova koja su složena u tekst, te jednotonskih i rasterskih [[klišej]]a (za tisak ilustracija). Klišeji se mogu izrađivati ručno (dubljenjem), strojno ([[graviranje]]m) ili kemijski, [[jetkanje]]m metala (olova, cinka, magnezija, bakra ili čelika) ili slitina (magnezija, aluminija i cinka). Napretkom tehnologije od 1970-ih tiskovne forme počele su se izrađivati od čvrstih polimernih materijala.<ref name="HE"/> Tiskovna forma u [[Fleksotisak\|fleksotisku]] ~~pravi~~izrađuje se od fotoosjetljivog [[polimer]]nog materijala. Ovisno o namjeni, debljina tiskovne forme može biti od 1,7 do 6 mm. Osvjetljavanjem [[Ultraljubičasto zračenje\|ultraljubičastim svjetlom]] kroz [[negativ]] i naknadnim ispiranjem u [[voda\|vodi]] ili nekoj drugoj vrsti [[otapalo\|otapala]] dobiva se [[reljef]]na tiskarska forma. Početkom 21. stoljeća tiskovne forme se proizvode i metodom CtP (''computer to plate''), tj. izrada uz pomoć lasera bez osvjetljavanja i ispiranja čime se znatno skraćuje vrijeme izrade uz bolju kvalitetu tiskovne forme<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127964&lang=hr J. Kičinbaći, N. Mrvac, I. Bertić: Trendovi razvoja fleksografskog tiska] Tehnički glasnik, Vol. 1 No. 1-2 (objavljeno listopada 2007., pristupljeno 15. prosinca 2018.)</ref> == Tiskovne forme za plošni tisak == Line 20 ⟶ 18: U najstarijoj tehnici plošnog tiska, [[litografija\|litografiji]] kao tiskarska forma služila je ploča od vapnenačkog kamena na koju se crtalo masnom kredom ili litografskim tušem, odnosno na posebno pripremljenom papiru nakon čega bi se prenosilo na ploču. Sama se ploča nakon toga obrađivala otopinom arapske gume te bi tako slobodne površine nakon vlaženja vodom postale odbojne za masnoću, za razliku od tiskovnih elemenata koji su prihvaćali masno bojilo.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36825 Litografija] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. prosinca 2018.)</ref> Kod [[Ofsetni tisak\|ofsetnog tiska]], kontaktnim kopiranjem predloška na ofsetnu ploču te njenom daljnjom kemijskom obradom (tj. razvijanjem) stvara se tiskovna forma sa slobodnim i tiskovnim površinama. Sama ofsetna ploča izrađena je od aluminijskog lima debljine od 0,15 do 0,70 [[milimetar]]a koji je presvučen fotoosjetljivim slojem. Osim alumijskih ploča, koriste se i višeslojne [[metal]]ne ploče (najčešće kombinacija [[bakar]]-[[krom]]) te papirne i plastične folije (za male naklade). Razlikuju se dvije vrste ofsetnog tiska: mokri koji rabi vodu ili neku drugu tekućinu za vlaženje slobodnih površina, te suhi kod kojeg slobodne površine nemaju afinitet prema bojilu i bez uporabe tekućine za vlaženje.<ref name="HE"/><ref name="Majnaric">[http://tisak.grf.unizg.hr/media/download_gallery/MR%20rad%20Igor%20Majnaric.pdf Igor Majnarić: Kvaliteta digitalnih otisaka uvjetovana starenjem tiskovne podloge] (objavljeno 2004., pristupljeno 15. prosinca 2018.)</ref> == Tiskovne forme za duboki tisak ==

Tiskovna forma: razlika između inačica