'''Hasan ĆafiKafi''' (Kjafija) Pruščak ([[Prusac]], [[1547.]] - Prusac, [[1616.]]), [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski]]bosanski filozof i pravnik iz Bosne, upravni i sudski dužnosnik.
Nauke je učio u Bosni. Po završetku naukovanja stupio je u kadinski stalež. Kad je poželio povećati znanje, pošao je u Carigrad radi proširenja naobrazbe te je po uzimanju idžazeta se opet posvetio kadijskom zvanju.
U bosanskim gradovima pod osmanskom vlašću obnašao je upravne dužnosti. Kad mu je vječno seljenje po bosanskim gradovima dosadilo, isposlovao je da bude kadija u Pruscu. U Pruscu je sljedećih godina od 1595. bio doživotni [[kadija]]. Pisao je rasprave u duhu racionalne teologije islama te više učenih djela o raznim strukama znanosti, a najznačajnija mu je političko-povijesna rasprava ''Uredba svijeta'' (Nizam ul Alem) koju je napisao na arapskom za sultana [[Mehmed III.|Mehmeda III.]] upravlja carevinom. Po sultanovu zahtjevu raspravu je preveo na turski. Ovo je djelo hrvatskibosanski jezik preveo Safvet-beg Bašagić i objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH 1916. godine. Djelo je među najznačajnijim djelima [[islamska filozofija|islamske filozofije]] i [[islamsko pravo|prava]]. U Nizam ul Alemu piše o HrvatimaBošnjacima kao idealnim ratnicima i junacima koji preziru kukavice, te savjetuje svojim Turcima da se od HrvataBošnjaka nauče ratnom umijeću ukoliko žele pobjeđivati. Turci su pored hrabrosti osobito cijenili i hrvatskiBošnjački viteški duh, koji nikada neće povrijediti nenaoružanog ili zarobljenog neprijatelja, a dano obećanje će uvijek ispuniti.
Prijevod Uredbe svijeta došao je nakon susreta s [[Ibrahim-paša Novošeherlija|Ibrahimom-pašom Novošeherlijom]]. ĆafijaKafija je po Ibrahim-pašinom savjetu preveo ''Uredbu svijeta'' s arapskog i protumačio na turskom jeziku, te obogatio brojnim stihovima-citatima i na perzijskom. Po Ibrahim-pašinom savjetu tako uređeno djelo je predao sultanu "da bi se njime mogli koristiti i činovnici carskog divana". Oduševljeni sultan Ćafiji doživotno je materijalno zbrinuo Ćafiju, davši mu prusački [[kadiluk]] kao doživotnu mirovinu. <ref name="Maglaj">[https://tvzaboravljenimaglajdokumentarniprogram.wordpress.com/namjesnici/damat-ibrahim-pasa TV Zaboravljeni Maglaj] Damat Ibrahim-paša (pristupljeno 11. veljače 2017.)</ref>
Ističu mu se još djela o šerijatskom pravu ''Revzatul-dženat'' (hrvbos. "rajski vrtovi") koje je iskomentirao pod imenom ''Usuli-itikadat'' (hrvbos. "osnove vjerovanja"). Na putovanju u Meku napisao je rad ''Semtul-vusul'' (hrvbos. "pravac pristupa"). Još je napisao ''Nurul-jakin'' (hrvbos. "svjetlo nedvojbene znanosti"). Autor je četiri sveska debelog komentara glasovitog djela islamske jurisprudencije ''Kuduri''. Zadnje mu je djelo ''Munire''.
