Zaštita okoliša: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.142.40.32 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot Oznaka: brzo uklanjanje |
m Disambiguated: okoliš → Prirodni okoliš (3), kataliza → kataliza (kemija), bor → bor (element), gravimetrija → gravimetrijska analiza |
||
Redak 1:
'''Zaštita okoliša''' je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja [[Prirodni okoliš|okoliš]]a, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
==Onečišćenje i zagađenje==
Redak 7:
===Povijesni osvrt===
Kroz [[povijest]] ljudska aktivnost nije značajno utjecala na [[Prirodni okoliš|okoliš]] sve do razvoja industrije. Prve promjene koje je [[čovjek]] izazavao su nastale uslijed fizičke aktivnosti, fizioloških potreba.
No razvojem i stvaranjem društvenih zajednica počinje nagli utjecaj na životni okoliš. Tako u prvotnim gradovima i naseljima dolazi do biološkog i biokemijskog onečišćenja što je dovodilo do epidemija zaraznih bolesti.
Razvojem industrije i upotrebom [[ugljen]]a u proizvodnji energije u 18. stoljeću, dolazi do povećanja ispuštanja ugljičnih, sumpornih i dušičnih oksida. Novi val onečišćenja dolazi uporabom nafte i naftnih derivata. Razvojem kemije i primjenom kemijskih tvari u industriji, krajem 19. i kroz 20. stoljeće raste doprinos i drugih štetnih tvari u onečišćenju okoliša.
Redak 13:
===Kemijsko onečišćenje i zagađenje===
Pod pojmom kemijskog onečišćenja podrazumijeva se ispuštanje u [[Prirodni okoliš|okoliš]] bilo namjerno ili nenamjerno [[kemijska tvar|kemijske tvari]] koja nije svojstvena okolišu, te svojim djelovanjem mijenja fizikalne, kemijske i biološke karakteristike okoliša.
Kemijske tvari koje onečišćuju okoliš su najčešće proizvodi ljudske aktivnosti, rjeđe aktivnosti [[vulkan]]a.
Redak 53:
Spaljivanje se odvija u velikoj komori za izgaranje na oko 850°C. Na dnu komore se nalazi prostor za otpremu [[Šljaka|šljake]] koja se dalje razdjeljuje uz pomoć elektromagnetskog odjeljivača od ostataka feromagnetnih metala na [[lebdeći pepeo]] i [[šljaka|šljaku]]. Unutar dijela komore za izgaranje nalaze se cijevi s vodom koja se pretvara u paru i koristi se za proizvodnju lektrične energije. Dimovi i prašina prolaze kroz različite odjeljivače. Tako dim prolazi kroz "perače plinova" (engl.:''scrubber'') koji odvaajaju HCl, HF, prašinu, sumporove okside, dušične [[oksid]]e. Sam proces se osmišljava tako da prilikom izgaranja dolazi do destrukcije [[dioksin]]a. U atmosferu se ispušta ugljični dioksid.
No, postoje [[kataliza (kemija)|katalitički]] procesi koji mogu iskoristiti CO<sub>2</sub> za proizvodnju organskih kemijskih tvari. Na taj način se može spriječiti da ne dolazi do nikakvog ispuštanja onečišćenja u okoliš.
Oko jednog takvog postrojenja za spaljivanje otpada se može izgraditi čitava kemijska industrija. Sav otpad koji nastaje je pretežno sastavljen od ugljika, kisika, i vodika uz primjese dušika, sumpora, klora te metala i ostalih elemnata. Termičkom razgradnjom takvog otpada i odvajanjem pojedinih komponenti produkata spaljivanja i unošenjem tih komponenti u neki novi kemijski proces doprinosi novom iskorištenju tih produkata spaljivanja.
Redak 100:
* [[silicij]]
* [[srebro]]
* [[bor (element)|bor]]
* [[barij]]
* [[krom]]
Redak 156:
* [[potenciometrijske titracije]]
* [[polarografija]]
* [[gravimetrijska analiza|gravimetrija]]
* [[volumetrija]]
* [[taložne titracije]]
| |||