Ljudevit Vukotinović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 4822308 suradnika 93.137.171.19 (razgovor) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 26:
'''Ljudevit Farkaš Vukotinović''' ([[Zagreb]], [[13. siječnja]] [[1813.]] - Zagreb, [[17. ožujka]] [[1893.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], [[političar]], državni činovnik, [[znanstvenik]] i gospodarstvenik.<ref name="Hrčak 1">Jelena Borošak-Marijanović, ''Ljudevit Vukotinović — književnik, političar, državni činovnik i znanstvenik'' // ''Cris: Časopis Povijesnog društva Križevci'', sv. V, br. 1, (2003.), str. 28. - 35., {{Hrčak|id=137980}}
==Životopis==
[[Datoteka:Ljudevit_Vukotinović.jpg|mini|200px|lijevo|
Rođen je u Mletačkoj ulici br. 10 u [[Zagreb]]u. Jedan je od hrvatskih preporoditelja. Okušao se kao pjesnik, novelist i dramatičar, a bavio se i [[botanika|botanikom]] i [[mineralogija|mineralogijom]]. Zajedno s [[Josip Kalasancij Schlosser|Josipom Kalasancijem Schlosserom]] objavljuje [[1869.]] godine grandiozno djelo [[Flora Croatica]], svojevrsni kompendij biljnih vrsta u Hrvatskoj. Zalagao se za otkup i objavljivanje radova [[Stjepan Schulzer|Stjepana Schulzera Miggenburškog]], tada najboljeg hrvatskog mikologa.▼
Ljudevit Vukotinović rođen je u Mletačkoj ulici br. 10, u [[Zagreb]]u, 1813. godine. Njegovi pretci potječu iz Madžarske gdje su bili posjednici.<ref name="Hrčak 1"/> Jedan je od hrvatskih preporoditelja. Okušao se kao pjesnik, novelist i dramatičar, a bavio se i [[botanika|botanikom]] i [[mineralogija|mineralogijom]]. Filozofiju je studirao u Szombathelyu, a pravo u Zagrebu i Požunu, gdje je i diplomirao.<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65646 Vukotinović, Ljudevit], enciklopedija.hr, pristupljeno 10. siječnja 2019.</ref>
▲
Također, bio je istaknuti istraživač na području prirodoslovlja. Pisao je o geološkim odnosima u [[Lika|Lici]], [[Samobor]]u, [[Zagreb]]u i [[Moslavačka gora|Moslavačkoj gori]]. Autor je prve hrvatske geološke karte. Bio je jasno oprijedjeljeni evolucionist.
Veliki župan križevački bio je od [[1861.]] do [[1867.]] godine. Dana [[1. siječnja]] [[1867.]] godine izabran je među prvima za pravog člana [[
O njegovim životnim postulatima govori misao koju je zabilježio u svojim memoarskim zapisima ''Mađaronstvo u Hrvatskoj'': {{Citat|Čim bude Hrvatska više učila i radila, tim će više znati, više valjati, i tim će si također prokrčiti put sigurniji za bolju budućnost svoju.
== Književno stvarateljstvo ==
▲O njegovim životnim postulatima govori misao koju je zabilježio u svojim memoarskim zapisima Mađaronstvo u Hrvatskoj: {{Citat|Čim bude Hrvatska više učila i radila, tim će više znati, više valjati, i tim će si također prokrčiti put sigurniji za bolju budućnost svoju.}}<ref name="Hrčak 1"/>
Svoj književni rad započeo je u ''Danici'' u kojoj je [[1835.]] godine objavio prvu ilirsku davoriju ''Pěsma Horvatov vu Glogovi leto 1813.'', poznatu po stihu "Nek se hrusti šaka mala".<ref name="enciklopedija.hr"/>
== Djela ==
Nepotpun popis:
=== Lirika i drame ===
* ''Golub: igrokaz vu chetireh zpeljavanjih'',
* ''Pervi i zadnji kip: turobna igra v jednom zpelaju'', Požun (Bratislava), 1833.▼
* ''Pěsme i pripovědke'', U Zagrebu : Tiskom k. p. i. tiskarne dra. Ljudevita Gaja, 1838.
* ''Pěsme i pripovědka'', U Zagrebu : Tiskom k. p. i. tiskarne dra. Ljudevita Gaja, 1840.
* ''Pěsme domorodne (Pěsmarica), Sbirka 1'', Zagreb, 1842.▼
* ''Prošastnost ugarsko-horvatska: historičke novele'', U Zagrebu : tiskom Fr. Suppana, kr. pov. knjigotiskara i knjigotaržca, 1844.
* ''Pěsme'', U Zagrebu : Tiskom Ljudevita Gaja, 1847.
* ''Trnule: pjesme / od Ljudevita Vukotinovića'', U Zagrebu : troškom A. Jakića, 1862.
=== Ostalo ===
▲* Golub: igrokaz vu chetireh zpeljavanjih, Zagreb, 1832.
* ''Něšto o školah pučkih: rěč u svoje vrěme / od Ljudevita Vukotinovića'', U Zagrebu : tiskom i troškom Franje Supana c. kr. p. knjigotiskara i knjigotaržca, 1844.
▲* Pervi i zadnji kip: turobna igra v jednom zpelaju, Požun (Bratislava), 1833.
* ''Pravni odnos Kraljevine Slavonije prema Ugarskoj (Regni Slavoniae erga Hungarium legalis correlatio)'', 1845.
* ''Někoja glavna pitanja našeg vrěmena / od Ljudevita Vukotinovića.'' U Zagrebu : Tiskom Franje Župana, 1848.
▲* Ruže i tarnje: pěsme, Zagreb, 1841.
* ''Godina 1850 u Hervatskoj i Slavonii'', U Zagrebu : Tiskom Franje Župana, 1851.
▲* Pěsme domorodne (Pěsmarica), Sbirka 1, Zagreb, 1842.
* ''Pametarka: gospodarom u Hrvatskoj i Slavonii / od Ljudevita Farkaš-Vukotinovića'', [Zagreb] : Tiskom narodne tiskare dra. LJ. Gaja, 1858.
== Izvori ==
| |||