Lijepa naša domovino: razlika između inačica

|jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]

Ubraja se među malobrojne miroljubive himne, jer veliča ljepote [[domovina|domovine]], a ne poziva na borbu ili [[Pokret otpora|otpor]] kao himne-koračnice (pr. ''[[Marseljeza]]'').<ref> Božo Skoko, ''Hrvatski velikani'', Večernji edicija, Zagreb, 2014., str. 279., ISBN 9789532802306 </ref>

Na prijedlog hrvatskog književnika [[Milivoj Slaviček|Milivoja Slavičeka]], ponovno je umetnut stih ''sinje more svijetu reci''<ref name="vecernji">Denis Derk:, [http://www.vecernji.hr/kultura/umro-autor-pjesme-vrijeme-je-da-se-dogada-napokon-covjek-clanak-472527 ''Umro autor pjesme "Vrijeme je da se događa napokon čovjek"''], ''[[Večernji list]]'', 7. studenoga 2012.</ref> (umjesto izvornog ''Kud li šumiš, světu reci'').

Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prilikamaprigodama kao i razne druge popijevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao Antun Mihanović [[1846.]] godine (''Bože živi'', ''Još Horvatzka ni propala'', ''Mi smo, braćo ilirskog'' i ine). Godine [[1891.]], prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u [[Zagreb]]u, prvi put je navedena kao hrvatska himna i pjevala se pod naslovom ''Lijepa naša''.

Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru [[1907.]] godine ''“glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom”''. Iako Sabor nije reagirao, ''Lijepa naša'' je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prilikamaprigodama se izvodila odmah nakon ''[[Carevka|Carevke]]''. Kad je Hrvatska [[29. listopada]] [[1918.]] godine stekla (kratkotrajnu) neovisnost, Sabor je pjevao ''Lijepu našu''.

Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rata]] pjevali su je i ustaše i partizani. Tijekom [[narodnooslobodilački rat|narodnooslobodilačkog rata]] ''Lijepa naša'' nastavila je biti simbolom hrvatske političke tradicije i identiteta. Status himne neformalno joj je priznat na osnivačkoj skupštini [[ZAVNOHZemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH-a]] održanoj [[13. lipnja|13.]] i [[14. lipnja]] [[1943.]] godine u [[Otočac|Otočcu]] i [[Plitvička jezera|Plivičkim jezerima]], kada je prvo zasjedanje ovoga tijela zaključeno svečanim izvođenjem ''Lijepe naše''.<ref>[http://www.sabor.hr/hr/o-saboru/obiljezja-drzavnosti Obilježja državnosti Republike Hrvatske - Himna Republike Hrvatske], sabor.hr, pristupljeno 13. veljače 2019.</ref> Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prilikamaprigodama svirala odmah nakon [[Hej, Slaveni|jugoslavenske himne]].<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=12720 Obilježja državnosti Republike Hrvatske-Himna Republike Hrvatske]</ref> Program [[Hrvatski radio|Radio Zagreba]] završavan je svake noći njezinim orkestralnim intoniranjem.

Usred doline na [[Zelenjak]]u je podignut spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska visokoga 12,20 m koji je postavljen zalaganjem [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«]], [[24. studenoga]] [[1935.]] godine. Ovdje je, navodno, Mihanović bio nadahnut za pisanje himne. Na otkrivanju spomenika unatoč vremenskim nepogodama bilo je nazočno preko 20&nbsp;000 osoba koje su otpjevale himnu nekoliko puta.<ref>Marijan Machala. 2017. ''Zelenjak (Zaštićeni krajobraz prirode i spomen-područje hrvatske himne)''. U: Marijan Machala i suradnici. 2017. ''Povjesnica Zmajskoga stola u Krapini Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” 1995. – 2015.'' Zagreb: Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“, str. 210.-211. ([http://dbhz.hr/wordpress/wp-content/uploads/2018/02/POVJESNICA-ZMAJSKOGA-STOLA-U-KRAPINI-1995-2015.pdf]; pristupljeno 15. siječnja 2019.).</ref>

== VanjskaVanjske poveznicapoveznice ==