Hrvatska seljačka stranka: razlika između inačica

[[Datoteka:Radic_govori_na_skupstini.jpg|thumb|lijevo|400px350px|Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u [[Dubrovnik]]u [[27. svibnja]] [[1928.]] godine (desno od Radića je [[Josip Predavec]] a lijevo [[Svetozar Pribićević]]).]]

UsprkosUnatoč snažnom političkom pritisku [[beograd]]skoga režima, koji u "separatizmu" Hrvatske pučke/republikanske seljačke stranke vidi najveću opasnost za jedinstvo države, stranka je postigla izvrsne rezultate na izborima u razdoblju od [[1920.]] do [[1927.]] godine.

Od [[1920.]] do [[1924.]] godine Hrvatska seljačka stranka vodi politiku opstrukcije. Odbija sudjelovanje u radu [[Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS|Ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS]], a zatim odbija priznati centralistički [[Vidovdanski ustav]] koji je ta skupština donijela [[28. lipnja]] [[1921.]] godine i sudjelovati u daljemdaljnjem radu te iste skupštine koja djeluje kao [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodna skupština Kraljevine SHS]]. To se ponavlja i nakon izbora [[1923.]] godine. Sljedeće godine međutim izabrani zastupnici [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|HRSSHrvatske republikanske seljačke stranke]] (HRSS) (njih 70, od ukupno 312) ulaze u Skupštinu.

U ožujku 1924. godine predsjednik [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]] [[Ljubomir Davidović]], nastojeći srušiti vladu [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]], radi na stvaranju ''Oporbenoga bloka'' sa [[Savez zemljoradnika|Savezom zemljoradnika]] (koji osvaja znatan dio glasova Srba u Bosni i Hercegovini), [[Slovenska ljudska stranka|Slovenskom ljudskom strankom]], [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenkom muslimanskom organizacijom]] i HRSSHrvatskom republikanskom seljačkom strankom. Taj je plan propao kada je potpredsjednik demokrata [[Svetozar Pribićević]] sa skupinom istomišljenika zastupnika istupio iz te stranke, osnovao [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]], te ipotom sklopio koaliciju s [[Nikola Pašić|PašićevimPašićevom]] [[Narodna radikalna stranka|radikalimaNarodnom radikalnom strankom]].

Nastojeći pridobiti bilo kakvu inozemu pomoć za rješavanje "hrvatskog pitanja", predsjednik stranke [[Stjepan Radić]] je u srpnju [[1923.]] godine otišao u inozemstvo posjetivši [[London]] gdje je proveo neko vrijeme te potom odlazi u Beč. Nakon toga je [[1924.]] godine posjetio i [[Moskva|Moskvu]], igdje je učlanio stranku u [[Seljačka internacionala|Seljačku internacionalu]] koja je bila pod [[komunizamKomunizam|komunističkim]] pokroviteljstvom, što tijela stranke prihvaćaju. Nakon toga se pojačavaju pritisci na HSSHRSS, dok se hrvatski narod i hrvatska borba etiketira u ono vrijeme vrlo negativnom etiketom "komunista". Krajem godine beogradski režim na HRSS primjenjuje [[Obznana|Obznanu]] i zabranjuje njenonjezino djelovanje. Nakon povratka iz inozemstva u Zagrebu je u siječnju [[1925.]] godine Radić uhićen i predan sudu. U takvim uvjetima, organizirani su izbori u veljači 1925. godine. Vlada je primjenila Obznanu na kojimastranku HSSno ipak joj je dopustila sudjelovanje izborima i postavljanje kandidatskih lista.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 179.</ref> Na izborima HRSS potvrđuje svoju snagu i postiže više glasova nego na prethodnim izborima 1923. godine.<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 184.</ref> Tada međutim [[Stjepan Radić|Radić]], koji je u zatvoru, popušta i pravi veliki zaokret: izjavljuje dakako HRSS prihvaća monarhiju i odriče se republikanizma. Stranka mijenja ime, izbacujući iz naziva pridjev "republikanska". Radić je pušten iz zatvora i odlazi u koalicijsku vladu s [[Narodna radikalna stranka|radikalimaNarodnom radikalnom strankom]] (nazvannazvana i RR-vlada, po "radikali" i "Radić").

Nakon parlamentarnih izbora 1927. godine HSS sa [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnom demokratskom strankom]] [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]] stvorila je [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26418 Hrvatska enciklopedija: Hrvatska seljačka stranka], pristupljeno 19. siječnja 2016.</ref>  

Dok je djelovala i postojala u [[Bačka|Bačkoj]], Hrvatska seljačka stranka svojim djelovanjem uvelike je pridonijela očitovanju [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]] kao Hrvata, u smislu da je učvrstila već postojeće nacionalno ime Hrvata među tamošnjim Hrvatima, njihovo nacionalno osvještavanje i nacionalnu integraciju bačkih Bunjevaca i Šokaca s ostatkom Hrvata, odnosno utjecala je na one koji su se kolebali oko nacionalnog izjašnjavanja da se javno izjasne kao Hrvati.<ref name="Bara">[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4111&arc=4111 Radio Subotica na hrvatskom] Marija Matković/Siniša Jurić: Utjecaj HSS pridonio nacionalnoj osviještenosti Hrvata u Bačkoj, 24. kolovoza 2009. ([[Mario Bara]] na predavanju pod nazivom «Hrvatska seljačka stranka u Bačkoj – političko, kulturno i gospodarsko djelovanje»)</ref><ref name="subotica.info">[http://www.subotica.info/2009/08/22/hrvatska-seljacka-stranka-u-backoj Hrvatska seljačka stranka u Bačkoj], subotica.info, 22. kolovoza 2009., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> Početci djelovalanja HSS-aHrvatske seljačke stranke u Bačkoj su od [[1930-ih]] godina [[20. Tadstoljeće|20. stoljeća]]. Tada je stranka djelovala uglavnom na području kulture, utječući prekoprijeko kulturnih i prosvjetnih društava daa biposlije se poslijeje proširila na svaki aspekt društvenog djelovanja ([[šport]], [[kultura]], [[prosvjeta]], [[umjetnost]] i t.d.ini). Tek od [[1935.]] godine uspjeli su nešto konkretno poduzeti. Sve je to bilo plodom djelovanja HSS-ovih organizacija ([[Seljačka sloga]], [[Gospodarska sloga]], [[Hrvatska športska sloga]], [[Hrvatski radnički savez]]) ili organizacija koje su angažirale članstvo HSS-a ili ljude bliske HSS-u.<ref name="Bara"/><ref name="subotica.info"/> U ono doba nejasno definiranih teritorijalnih granica, neki čelnici HSS-aHrvatske seljačke stranke su se zalagali i za pripajanje (dijelova) Bačke matici Hrvatskoj.<ref name="Bara"/><ref name="subotica.info"/>

Pet dana nakon Radićeve smrti, [[13. kolovoza]] 1928. godine, na sastanku kluba zastupnika HSS-a, izabranih na posljednjim skupštinskim izborima 1927. godine, za novoga predsjednika stranke izabran je dr. [[Vladko Maček]].<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 260.-261.</ref>

Da je HSS-ova ideja ostala u narodu prisutnom vidimo iz činjenice kako je u razdoblju najčvršće komunističke vladavine, [[1955.]] godine, na pokop   bivšega bana Banovine Hrvatske [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]] došlo oko 10.000 ljudi (za koji je javnost bila obaviještena jedino osmrtnicom udovice Vlaste Šubašić).<ref>Zdenko Radelić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29647 "Ivan Šubašić i Juraj Šutej pod paskom Ozne"], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 39, br. 2, listopad 2007., str. 365.</ref>

Između Novakovića i Čička ubrzo dolazi do sukoba. [[24. ožujka]] 1990. godine Skupština HSS-a osuđuje odluku Novakovića o pristupanju [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciji narodnog sporazuma]], te ga smjenjuje i za predsjednika izabire Čička. Novakovićevi pristaše odriču legitimnost te skupštine, pa se tako na prvim slobodnim izborima u travnju i svibnju 1990. godine pojavljuju dvije skupine koje nose isto ime. Čičkov HSS sudjeluje u [[HDB|koaliciji]] s [[HDZ]]-om; ne osvajaju nijedan mandat, dok Novakovićev HSS osvaja tri mandata.  

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|Parlamentarnim izborima 2015. godine]] stranka sudjeluje kao dio [[Domoljubna koalicija|Domoljubne koalicije]] i osvaja jedno zastupničko mjesto i to u 2. izbornoj jedinici, mandat je osvojio predsjednik stranke [[Branko Hrg]].<ref>[http://www.24sata.hr/politika/poznata-su-sva-imena-evo-tko-je-sve-izborio-stolicu-u-saboru-446115 ''Poznata su sva imena: Evo tko je sve izborio stolicu u Saboru''], ''[[24sata]]'', 9. studenoga 2015., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> [[5. veljače]] 2016. godine, sukladno Aneksu sporazuma s HDZ-om, HSS dobio je i drugoga zastupnika u Saboru, Davora Vlaovića.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/320960/hrg-za-nekoliko-dana-hss-u-i-treci-zastupnik ''Hrg: Za nekoliko dana HSS-u i treći zastupnik''], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], [[HINA]], 7. veljače 2016.,   pristupljeno 18. ožujka 2016.</ref> Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|izvanrednim izborima za Hrvatski sabor]] [[11. rujna]] [[2016.]] godine u sklopu [[Narodna koalicija|Narodne koalicije]] HSS osvaja pet zastupničkih mjesta (Stjepan Kožić, Ana-Marija Petin, Davor Vlaović, Željko Lenart i Krešo Beljak).<ref>[http://www.jutarnji.hr/izbori2016/izborne-vijesti-2016/svi-ljudi-u-novom-sazivu-hrvatskog-sabora-ovo-je-151-osoba-koja-ce-sljedece-cetiri-godine-zastupati-hrvatske-gradane/4688588/ Svi ljudi u novom sazivu Hrvatskog sabora: Ovo je 151 osoba koja će sljedeće četiri godine zastupati hrvatske građane], ''[[Jutarnji list]]'', 12. rujna 2016., pristupljeno 14. rujna 2016.</ref> Nakon izbora HSS je, 20. rujna 2016. godine, dao podršku HDZ-u za sastavljanje Vlade, čime se dogodio rijetko viđeni obrat u hrvatskoj politici.<ref>D.H., [http://www.index.hr/vijesti/clanak/beljak-hss-daje-svoje-potpise-hdzu-ovo-je-kraj-mostovih-ucjena/920731.aspx Beljak: HSS daje svoje potpise HDZ-u, ovo je kraj MOST-ovih ucjena], index.hr,   20. rujna 2016., pristupljeno 26. rujna 2016.</ref>

Hrvatska seljačka stranka trenutno nema niti jednoga zastupnika   u Europskom parlamentu.

==   Počasni predsjednici ==