Ivan Mažuranić: razlika između inačica

Ivan Mažuranić rođen je u Novom Vinodolskom 1814. godine. Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Rodio se u obitelji u obitelji dobro stojećeg seljaka Ivana Mažuranića Petrova (1781.-1844.). U obitelji bila su još tri sina, najstariji Josip koji je ostao brinuti se za imanje, [[Antun Mažuranić|Antun]] koji je bio poznati pravnik i filolog, te najmlađi [[Matija Mažuranić|Matija]] koji je bio kovač po struci.<ref name="Dunja Fališevac">Dunja Fališevac, [http://www.matica.hr/kolo/435/zivot-i-djelo-ivana-mazuranica-24015/''Život i djelo Ivana Mažuranića''], ''Kolo'', br. 3, 2014., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> OsnovnuPučku školu pohađao je u Novom Vinodolskom, klasičnu gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], gdje je naučio [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[mađarski jezik]].<ref name="Dunja Fališevac"/> Kasnije naučio je i [[Francuski jezik|francuski]], te ponešto [[Engleski jezik|engleski]], a i gotovo sve slavenske jezike.<ref name="Dunja Fališevac"/> Studirao je filozofiju i pravo u Zagrebu i mađarskom [[Sambotel]]u. Filozofiju je od [[1833.]] godine slušao u Zagrebu, a potom je nastavio studij u Sambotelu. U Zagrebu je od [[1835.]] do [[1837.]] godine studirao pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti. Po svršetku studija radio je kao gimnazijski profesor u Zagrebu, potom kao odvjetnik u [[Karlovac|Karlovcu]].<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39660 Mažuranić, Ivan], enciklopedija.hr, pristupljeno 7. travnja 2019.</ref>

Ivan Mažuranić nakon povlačenja iz politike živio je povučeno i bavio se matematikom i astronomijom.<ref name="Javor">[http://www.nsk.hr/a-velik-je-tko-se-malen-rodi-a-kad-pane-golem-grob-mu-treba-u-spomen-na-ivana-mazuranica/ „A velik je, odtko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – u spomen na Ivana Mažuranića], nsk.hr, 10. kolovoza 2018., pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> Od 1880. godine do smrti, živio je u zagrebačkoj Jurjevskoj ulici na broju 5.<ref name="licegrada.hr">Ivan Klindic, [http://licegrada.hr/najpoznatije-kuce-u-jurjevskoj-ulici-na-gornjem-gradu/ ''Najpoznatije kuće Jurjevske ulice smještene na Gornjem gradu''], licegrada.hr, 28. ožujka 2019., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> Umro je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine, a pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref name="Dunja Fališevac"/> Pokopan je u "ilirskoj" arkadi.<ref name="Dunja Fališevac"/><ref>Velimir Cindrić, [http://www.infozagreb.hr/media/documents/mirogoj_hrvatski.pdf ''Mirogoj''], Turistička zajednica Grada Zagreba, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-228-055-5, str. 23, 33., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref>

Od prvih stihova iz [[1830.]] godine ("''Vinodolski dolče, da si zdravo, Novigrade, pozdravljam te lipo!"'') koje piše kao 16-godišnji đak [[Rijeka|riječke]] klasične gimnazije u pjesmi "Pisma od Vinodolca školana"{{fusg|1}}, kao pozdrav svome zavičaju, bavio se raznim liričkim problemima: razjašnjenjem metričkih problema vezanih za [[Hrvatski jezik|hrvatski jezični izraz]], [[Vergilije|vergilijanskim]] epom, posebno odnosom povijesti i poezije. Prvu pjesmu "Primorac Danici" objavio je u ''Danici'', 1835. godine.<ref name="Dunja Fališevac"/> U ''Danici'' je, od samoga početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika, a kao čovjek neobično uman, temeljite naobrazbe i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih namjera i nijansi.

* ''HervatiHèrvati Madjarom. Odgovor na proglase njihove od ožujka mieseca i travnja 1848.'', Karlovac, 1848.

* Osim Trga Ivana Mažuranića u Zagrebu i u NovomeNovom VinodolskomeVinodolskom, mnoge ulice, škole i trgovi u Hrvatskoj nose njegovo ime.

* Gospodo, da mi je tko rekao: kaži svoj simbol političke vjere, koji je? ... ja bih rekao: Ja sam Hrvat... vjerujem u kraljevinu Hrvatsku, u njezinu prošlost, u njezinu sadašnjost i – ako Bog da, u njezinu budućnost.<ref>[[Mirko Tomasović]], [http://www.matica.hr/vijenac/542%20-%20543/peti-prijevod-na-francuski-mazuraniceva-spjeva-23952/ ''Peti prijevod na francuski Mažuranićeva spjeva''], ''Vijenac'', br. 542 - 543, 11. prosinca 2014., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> (govor u Hrvatskome saboru, 13. prosinca 1886.)<ref>[http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/mazuranicev-znameniti-govor-u-hrvatskom-saboru Mažuranićev znameniti govor u Hrvatskom saboru], studentski.hr, 13. prosinca 2014., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref>