Molekula: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 161.53.180.18 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 17:
[[datoteka:Charles and Gay-Lussac's Law animated.gif|mini|desno|250px|[[Gay-Lussacov zakon]] za stalan [[tlak]].]]
'''Molekula''' (novolat. ''molecula'': mala masa, od [[Latinski jezik|lat]]. moles: ''masa'') je najmanja [[elementarna čestica]] neke jednostavne ili složene čiste [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] koja još ima za tu tvar karakteristična kemijska svojstva. Molekula se sastoji od [[atom]]a, među sobom jednakih u elementarnim tvarima, a različitih u [[Kemijski spojevi|kemijskim spojevima]]. Molekula je u načelu [[Električni naboj|električki neutralna]], sa sparenim brojem [[elektron]]a, iako se katkad molekulama smatraju i [[ion]]i i [[Radikal (kemija)|slobodni radikali]] (koji su električno nabijeni). Atome u molekuli drže na okupu [[Kemijska veza|kemijske veze]]. Broj atoma u molekuli može biti vrlo različit,
Veličina molekule ovisi o broju, vrsti i rasporedu atoma i većinom je u granicama između od 0,1 do 10 [[nanometar]]a, dok je [[masa]] obično između 10<sup>–24</sup> i 10<sup>–20</sup> [[gram]]a. Masa golemih molekula ([[makromolekula]]), koje se katkad mogu vidjeti [[Elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]], mnogo je veća (oko 10<sup>–18</sup> grama). Postojanje manjih molekula očituje se u mnogim pojavama kao što su [[difuzija]], [[Brownovo gibanje]], volumni odnosi pri spajanju [[plin]]ova, [[toplinsko zračenje]], [[raspršenje svjetlosti]] u [[atmosfera|atmosferi]], [[ogib]] ili [[difrakcija]] [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] i drugo. Podrobni podatci o strukturi molekula [[pokus]]ima (eksperimentalno) se dobivaju njihovim međudjelovanjem s [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]] ([[spektroskopija]]) <ref> '''molekula''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41589] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
O postojanju molekula može se govoriti samo ako postoje određene (definirane) skupine atoma koje se na okupu drže [[sila]]ma dovoljno jakima da se ta skupina može smatrati jedinkom. Tako su građeni spojevi u kojima su atomi povezani [[Kovalentna veza|kovalentnim vezama]], ponajprije većina [[Organska kemija|organskih spojeva]], [[plin]]ovi (osim [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]]) i drugo. Nasuprot tomu, u mnogim [[Kristalizacija|kristaliziranim]] [[Anorganska kemija|anorganskim tvarima]] ([[metal]]i i njihove [[soli]]) svi su atomi međusobno povezani [[Ionska veza|ionskim]] ili [[Metalna veza|metalnim vezama]] pa nema izdvojenih atomskih skupina koje bi se mogle smatrati jedinkama i imati svojstva molekula. Kemijska formula u takvom slučaju pokazuje samo kemijski sastav tvari, odnosno formulsku jedinku ([[kemijska veza]]). Ima i primjera kada molekule određena sastava postoje u [[Krutine|čvrstom]] i [[Tekućine|kapljevitom stanju]], ali ne postoje u [[plin]]ovitom stanju (jer se pri [[Isparavanje|isparavanju]] raspadaju), ili postoje u čvrstom stanju ali se, prelazeći u kapljevito stanje, raspadaju (na primjer većina [[Kompleksni spojevi|kompleksnih spojeva]]). Kemijska svojstva mnogih tvari određena su najvećim dijelom sastavom i strukturom njihovih molekula. Golem broj pojava i procesa u prirodi i industriji povezan je stoga s postojanjem i pretvorbama molekula i s reakcijama među njima. Molekule postoje i u [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanoj tvari]] u obliku golemih [[Molekulski oblak|molekularnih oblaka]] koji se mogu prepoznati po svojstvenim [[Emisijski spektar|emisijskim linijama]] u [[Radio astronomija|radiofrekvencijskom spektralnom području]].
| |||