Moment inercije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Mijenja category u Kategorija
uređivanje, interwiki
Redak 1:
'''Moment inercije''' jeili '''moment tromosti''' mjera je [[Tromost|tromostitromost]]i za rotacijsko [[Gibanje|kružno gibanje]]. Možemo,Može dakle,se reći da je moment inercije rotacijska analogija [[Masamasa|mase]]. Što je moment inercije nekog tijela veći to ga je teže pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju.
 
Međutim, za razliku od mase, moment inercije nije nekineka nepromijenjivinepromijenjiva broj:veličina; on ovisi o osi oko koje se dešava rotacija tijela!!. Matematička definicija momenta inercije materijalne točke mase <math>\mathbf{}''m</math>'' za neku os "''a"'' je:
::::<math>\mathbf{}J_a=mr^2\,</math>
 
gdje je <math>\mathbf{}''r</math>'' udaljenost te točke od osi rotacije;. mjernaMjerna jedinica za moment inercije je ['''<math>kgm^2</math>'''[kg]][[m&sup2;]].
::::<math>\mathbf{}J_a=mr^2</math>
 
Za neko tijelo sastavljeno od N materijalnih čestica moment inercije za neku os je jednak zbroju momenata inercije svih materijalnih čestica za tu istu os:
gdje je <math>\mathbf{}r</math> udaljenost te točke od osi rotacije; mjerna jedinica je ['''<math>kgm^2</math>'''].
::::<math>J_a=\sumsum_{i=1}^{N} m_i{r_i}^2</math>
 
Ovo je nepraktičan izraz za neko kontinuirano tijelo za koji bi trebalo znati točan broj i položaj svih čestica. Umjesto toga vrši[[integral|integriraju]] se integriranje momenatamomenati inercije svih diferencijalnih masa <math>\mathbf{}''dm</math>'':
Za neko tijelo sastavljeno od N materijalnih čestica moment inercije za neku os je jednak zbroju momenata inercije svih materijalnih čestica za tu istu os
::::<math>J_a=\int r^2dm=\int r^2\rho dV</math>
 
, uzUz pretpostavku da je [[gustoća]] tijela <math>\mathbf{}\''&rho</math>;'' po cijelom volumenu jednaka, dobivamo:
::::<math>J_a=\sum m_i{r_i}^2</math>
::::<math>J_a=\rho\int r^2dV=\rho\intiiint r^2dxdydz</math>
 
Momenti inercije za osi koje prolaze kroz [[Težište|težište]] tijela se nazivaju se '''vlastitim momentima inercije'''. Iako gornja matematička formulacija vrijedi posve općenito, moment inercije za neku os koja prolazi izvan težišta tijela se može izračunati pomoću '''Steinerovog pravila''' koje možemo ovako sročiti: ''Moment inercije tijela za neku os koja ne prolazi težištem jednak je zbroju vlastitog momenta inercije za os paralelnu s traženom osi i umnoška mase tijela s kvadratom udaljenosti težišta tijela od trežene osi ''. Ovo je pravilo vrlo važno i elementarno!! Umnožak mase tijela i kvadrata udaljenosti težišta tijela od tražene osi se naziva '''položajni moment inercije'''.
Ovo je nepraktičan izraz za neko kontinuirano tijelo za koji bi trebalo znati točan broj i položaj svih čestica. Umjesto toga vrši se integriranje momenata inercije svih diferencijalnih masa <math>\mathbf{}dm</math>
:''Moment inercije tijela za neku os koja ne prolazi težištem jednak je zbroju vlastitog momenta inercije za os paralelnu s traženom osi i umnoška mase tijela s kvadratom udaljenosti težišta tijela od trežene osi ''.
 
Ovo je pravilo vrlo važno i elementarno. Umnožak mase tijela i kvadrata udaljenosti težišta tijela od tražene osi se naziva '''položajni moment inercije'''.
::::<math>J_a=\int r^2dm=\int r^2\rho dV</math>
 
, uz pretpostavku da je gustoća tijela <math>\mathbf{}\rho</math> po cijelom volumenu jednaka, dobivamo
 
::::<math>J_a=\rho\int r^2dV=\rho\int r^2dxdydz</math>
 
Momenti inercije za osi koje prolaze kroz [[Težište|težište]] tijela se nazivaju '''vlastitim momentima inercije'''. Iako gornja matematička formulacija vrijedi posve općenito, moment inercije za neku os koja prolazi izvan težišta tijela se može izračunati pomoću '''Steinerovog pravila''' koje možemo ovako sročiti: ''Moment inercije tijela za neku os koja ne prolazi težištem jednak je zbroju vlastitog momenta inercije za os paralelnu s traženom osi i umnoška mase tijela s kvadratom udaljenosti težišta tijela od trežene osi ''. Ovo je pravilo vrlo važno i elementarno!! Umnožak mase tijela i kvadrata udaljenosti težišta tijela od tražene osi se naziva '''položajni moment inercije'''.
 
Matematički izričaj Steinerovog pravila možemo zapisati na slijedeći način:
::::<math>\mathbf{}J=J_{vl}+mr^2=J_{vl}+J_{pol}\,</math>
 
::::<math>\mathbf{}J=J_{vl}+mr^2=J_{vl}+J_{pol}</math>
 
 
 
Iz svega izloženoga treba uočiti nekoliko činjenica bitnih za razumijevanje materije:
Line 33 ⟶ 29:
*Za dovoljno kompaktna tijela (npr. mala kugla) u nekim slučajevima možemo aproksimirati da nemaju vlastitih momenata inercije.
*Moment inercije nekog tijela ne ovisi samo o negovoj masi i udaljenosti njegovog težišta od osi rotacije, već i o obliku.
*Steinerovo pravilo se primjenjuje bez obzira na to da li os rotacije prolazi kroz tijelo ili se nalazi izvan njega, bitan je samo odnos osi prema [[Težište|težištu]].
 
[[Kategorija:Fizika]]
 
[[da:Inertimoment]]
[[de:Trägheitsmoment]]
[[en:Moment of inertia]]
[[es:Momento de inercia]]
[[fi:Hitausmomentti]]
[[he:מומנט התמד]]
[[it:Momento di inerzia]]
[[ko:관성모멘트]]
[[ms:Momen inersia]]
[[nl:Traagheidsmoment]]
[[ja:慣性モーメント]]
[[pl:Moment bezwładności]]
[[pt:Momento de inércia]]
[[sl:Vztrajnostni moment]]
[[sv:Tröghetsmoment]]