Inačica od 18. travnja 2019. u 23:35 uredi Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.171 edit m →‎Naseljena mjesta ← Starija izmjena		Inačica od 20. travnja 2019. u 03:53 uredi ukloni ovu izmjenu Kartervaen (razgovor \| doprinosi) 1.007 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 12: == Zemljopis == Ovo je planinski kraj i prostor iznad 900 m nadmorske visine. Okolni planinski visovi su i 2000 metara nadmorske visine. Klima u ovom kraju uvjetovana je visinom i zemljopisnim položajem: vrlo oštra – kontinentalna (zimi 'Sibir'), ljeti ugodna svježina.<ref name="pismo upravitelja župe"/> Slično [[Podveležje\|Podveležju]], i u nevesinjskom području vjetrovi sjevernog smjera čine 80%. Teren općine Nevesinje je izrazito krškog brdsko-planinskog karaktera.<ref name="dinarsko gorje">[https://www.dinarskogorje.com/vele382.html Dinarsko gorje] ''Velež'' (pristupljeno 20. travnja 2019.)</ref> Jedino je veće naselje u [[Nevesinjsko polje\|Nevesinjskom polju]]. ~~Jedino je veće naselje u [[Nevesinjsko polje\|Nevesinjskom polju]].~~ == Stanovništvo == Line 195 ⟶ 194: == Povijest == Hrvati su na području Nevesinja živjeli od svoga doseljenja u ove krajeve. Tragovi kršćanstva u nevesinjskom području prepoznatljivi su na srednjovjekovnim [[stećak\|stećcima]], osobito u obliku križa. U stotinjak skupina je preko 3.000 stećaka. ▼ U rimskom vremenu ovuda je prolazila trasa puta koja je išla od doline Neretve za Biograd i Zaborane, ka Sarajevskom polju. Put je ostao u funkciji i u srednjem vijeku.<ref name="dinarsko gorje"/> [[Ljetopis popa Dukljanina]] spominje Nevesinje. Dubrovačka vrela spominju ga od polovine 14. stoljeća. Obitelj [[Kosače\|Kosača]] ima ga u posjedu od [[1373.]] godine. <ref name="HE-Nevesinje">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43603 Hrvatska enciklopedija] ''Nevesinje'' (pristupljeno 9. studenoga 2018.)</ref>▼ === Starohrvatsko doba== ▲Hrvati su na području Nevesinja živjeli od svoga doseljenja u ove krajeve. Tragovi kršćanstva u nevesinjskom području prepoznatljivi su na srednjovjekovnim [[stećak\|stećcima]], osobito u obliku križa. U stotinjak skupina je preko 3.000 stećaka. U 10. stoljeću u [[Crvena Hrvatska\|crvenohrvatskoj]] državici [[Zahumlje\|Zahumlju]]. ▲[[Ljetopis popa Dukljanina]] spominje Nevesinje. ~~Dubrovačka vrela spominju ga od polovine 14. stoljeća. Obitelj [[Kosače\|Kosača]] ima ga u posjedu od [[1373.]] godine.~~ <ref name="HE-Nevesinje">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43603 Hrvatska enciklopedija] ''Nevesinje'' (pristupljeno 9. studenoga 2018.)</ref> Više je tumačenja podrijetla imena Nevesinje. Jedni tvrde da je prema riječima "neue signe" – ""sniježna pustinja", prema drugima po ljekovitoj biljci nazvanoj staroslavenskog imena delesile – "devet sila", u ovdašnjim govorima kao devesilj, devesinj, nevesilj i nevesinj.<ref name="dinarsko gorje"/> Starinski govor u Nevesinju bila je štokavska ikavica što nam pokazuju toponimi kao Vinačac i Biograd. Grad [[Vinačac]] (danas Vjenačac) bio je sjedište nevesinjske župe i glavni grad; Nevesinje se kao župa spominje u 12. stoljeću. Grad se nalazio iznad sadašnjeg gradskog naselja, mjesna naziva Knežaca, Knežak ili Grad, gdje su ostatci utvrde i gradskih zidina. [[Biograd (Nevesinje, BiH)\|Biograd]] je bio važno utvrđeno mjesto uz Vinačac. U ljetopisu Pećke patrijaršije stoji da je Sava Nemanjić u Nevesinju 1219. postavio prvog humskog episkopa. Prvi je to znani spomen Nevesinja. Dubrovačka vrela spominju ga prvi put [[1281.]] godine.<ref name="dinarsko gorje"/> Vlastelini [[Sankovići]] vladaju Nevesinjem prvih desetljeća 14. stoljeća. Već prije nego ih je sasvim pokorio Sandalj Hranić Kosača 1404.,<ref name="dinarsko gorje"/> obitelj [[Kosače\|Kosača]] ima ga u posjedu, od [[1373.]] godine. <ref name="HE-Nevesinje"/> === Osmanska vlast === Osmanlije su osvojile ovaj kraj proljeća 1465. godine. Starim rimskim putem na Zaborane iz pravca Sarajeva stigli su Osmanlije. U Nevesinjskom polju postavili su logor, otkamo su pošli dalje osvajati područje Gacka, Bileće i Trebinja. Sjedište osmanske vlasti nije bilo u Vinačcu niti u Biogradu, nego u obližnjem Žiljevu. Od 1470. Nevesinje ima kadiju.<ref name="dinarsko gorje"/> Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu\|turske vlasti]] dolaze teška vremena.<ref name="md-tm-župa"/> Postao je sjedištem [[kadiluk]]a.<ref name="HE-Nevesinje"/> Nasilje, nameti, prevođenjem na islam i prelaskom na pravoslavlje, katolički su Hrvati još u 16. stoljeću svedeni na ostatke ostataka. Ponovo se pojavljuju u nevelikom broju krajem 18. stoljeća. Nevesinjski kraj pripadao je Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. 1830-ih pokušavano je osnivanje katoličke župe, nije uspjelo.<ref name="md-tm-župa"/> Crkveni arhivi nedvojbeno pokazuju da je 1830-ih u BiH u planinama Nevesinjskog i Fočanskog kotara bilo katoličkih obitelji. To nam prije svega pokazuje stolački Provikarski arhiv. Dubrovačka nadbiskupija, čiji nadbiskup je tada upravljao Trebinjsko-mrkanskom biskupijom, nastoji osigurati duhovnog pastira za te ljude te zatim osnovati župu. U pismu od od 5. rujna 1840. godine dubravski župnik i biskupski vikar Trebinjske biskupije don [[Vide Novaković Maslać]] svjedoči da katolici Trebinjske biskupije žive u planinama od Nevesinja i Foče.<ref name="Povratak Hrvata katolika">[http://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-2-toni-sarac-2647.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: ''Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (2). Povratak Hrvata katolika u nevesinjski kraj i pokušaji osnutka župe'' 14. listopada 2009. (pristupljeno 22. lipnja 2017.)</ref> 1842. spominju se malobrojni katolički doseljenici u nevesinjski kraj.<ref name="md-tm-župa"/>

Nevesinje: razlika između inačica