Bulcsú László: razlika između inačica

Bulcsú László rodio se je u Čakovcu 1922. godine. Po ocu je [[Mađari u Hrvatskoj|Mađar]], a po majci [[Hrvati|Hrvat]].<ref name="Babić"/> Njegov otac László Bela bio je poznati čakovečki odvjetnik.<ref>Ivo Horvat, J. Šimunko, [https://issuu.com/mnovine/docs/mnovine922i/30 ''Veliki borac protiv tuđica u hrvatskom jeziku''], ''[[Međimurske novine]]'', 17. svibnja 2013., br. 922, Media, str. 2., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Bulcsú László gimnaziju je završio u [[Varaždin]]u [[1940.]] godine a do [[1943.]] godine polazio je studij elektrotehnike u [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11283 László, Bulcsú], Ljubica Josić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Nakon studija [[elektrotehnika|elektrotehnike]] u Budimpešti, na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] na Filozofskome fakultetu studirao je [[Slavistika|slavistiku]] i diplomirao [[1952.]] godine, [[Ruski jezik|ruski]], južnoslavenske jezike i književnosti te [[engleski jezik]].<ref name="hbl"/> Jedno vrijeme radio je kao profesor u [[sinj]]skoj [[Gimnazija u Sinju|gimnaziji]].<ref name="Forum">''[[Slobodna Dalmacija]]'', prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsúom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2. − 3.</ref> Na sinjsku gimnaziju došao je 1952. godine za nastavnika ruskoga i engleskoga jezika.<ref name="Marko Grčić">Marko Grčić, [http://www.matica.hr/kolo/539/bulcsu-laszlo-u-potrazi-za-savrsenim-jezikom-i-za-apsolutnim-prijevodom-27746/ ''Bulcsú László: U potrazi za savršenim jezikom i za apsolutnim prijevodom''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Ondje je išao ''"da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše"''.<ref name="Forum"/> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povijest − Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e116&toc.depth=100&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (…...) (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (…...)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]]).<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19. lipnja 2013.</ref>

Doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/><ref>{{eng oznaka}} [http://slavic.uchicago.edu/current-students/laszlo The Department of Slavic Languages and Literatures: Bulcsu Laszlo], uchicago.edu, pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>

Od [[1992.]] godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, [[1993.]] godine, bio je njezinim predstojnikom.<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka">[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Povijest Odsjeka], ffzg.hr, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref> Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od [[2000.]] godine Odsjeku za lingvistiku).<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka"/>

Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na slovnicu Zagrebačke škole. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (''Bio sam s liepimi ženami.'', ''Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?''…... i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (''Ima puno raznih ženah.''), te u dativu (''Idem k liepim ženam.'').

* ''Strojno prevođenje i statistika u jeziku'' (1959.) članak, ''Naše teme'', (6), 105–298., (suautorsuauktor Svetozar Petrović).<ref>Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., [[fusnota]] 35, str. 86.</ref>

* ''Strojno prevođenje i naši neposredni zadaci'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/X, (1962./63.), str. 117. − 121. (suautorsuauktor [[Božidar Finka]])<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/103007 Bibliografije radova znanstvenih radnika Zavoda za jezik], str. 256., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>

* ''Rješavanje jezičnih pitanja u odostražnom rječniku'', ''Jezik'' 4/XIV, (1966.), str. 115. − 128., članak, (suautorsuauktor Božidar Finka)<ref>{{pol oznaka}} [http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf Maciej Czerwiński, ''Język propagandy w Niezależnym Państwie Chorwackim. Próba charakterystyki'', fusnota 20, str. 79.], ''Socjolingwistyka'' XIX, 2005., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref>

* ''Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''<ref>[https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.), preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (1994.)

* ''[[Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme]]''<ref>[http://hrstudialexicographica.scribdlzmk.comhr/docsl/105956471article/Bulcsu-Laszlo-Damir-Boras-Tu%C4%91in%C5%A1tina-u-jeziku-hrvatskome-view/8 Tuđinština u jeziku hrvatskome], studialexicographica.lzmk.hr, preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2004.) članak (suauktor [[Damir Boras]])

* ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', (2012.) priredio i pogovor napisao [[Fikret Cacan]],<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79 matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme''], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный…нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan…sazdan...'')<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79/$File/Puskin%20BPNK%20sd.pdf/Puskin%20BPNK%20sd.pdf matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', Kazalo, str. 216.], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref>

* [https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski ''Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''], sročio Zdenko Škiljan po članku prof. dr. Bulcsú Lászla ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčnôga pojmovlja oko razumnih sustava'', Zagreb, lipnja 1994. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.)